Član HDZ-a dr. Marko Kolega zajednički je kandidat HSU-a i HDZ-a za načelnika Općine Kali na predstojećim izborima. Koalicijski sporazim između Županijske organizacije HSU-a i Općinskog odbora HDZ-a u utrak su potpisali predsjednici Branislav Jelinić i dr. Zvonko Mišlov uz poruku da će njihova druga po redu koalicija za Kali ovaj put sigurno pobijediti i svojim programom mještanima pružiti stabilan razoj i dugogodišnji prosperitet što će, vjeruju, Kaljani shvatiti.
Ako postane novi načelnik dr. Marko Kolega će raditi na realizaciji tri strateška projekta važna za Kali, a to su izgradnja ribarske luke u Velikoj Lamjani, izgradnju uslužnog centra u uvali Batalaži te završetak tri kilometara duge šetnice od Otrića do trajektnog pristaništa u Preku.
- Za izgradnju ribarske luke već je osigurano 5 milijuna eura preko Županijske lučke uprave. Moj plan je da uz ribarsku luku u servisno-industrijskoj zoni izgradimo i inkubator za poduzetnike za 15-ak malih tvrti koje bi generirale oko 50 radnih mjesta. Drugo, u uvali Batalaža želimo napraviti nešto što bi bilo atraktivno za turiste, a to je novi lukobran s privezištem za 50-60 brodova i jednim trgovačko-ugostiteljsko-prodajnim centrom. Treće, završili bi šetnicu od Otrića do trajektne luke u dužini tri kilometra, sa horitikulturom i rasvjetom, bio bi to najljepši i najveći lungomare na Ugljanu – kazao je Mišlov dodajući da će, uz nastavka izgradnje osnovne infrastrukture, kao što su ceste, vodovod, kanalizacija i struja, zajednički raditi na tome da Kali dobije dom za umirovljenike kapaciteta između 50 i 100 osoba, kakav sličan već postoji u Preku i Salima.
- Kali na žalost ne koristi fondove EU, a mi bi upravo preko njih gradili i razvijali svoje strateške projekte. Dobrodošle su i privatne inicijative ili javno privatna partnerstva, pogotovo za doma umirovljenik - kazao je Kolega.
Predsjednik OO HDZ-a Kali Zvonko Mišlov tome je dodao da je u Kalima, mjestu sa 1630 stanovnika, udio stanovnika iznad 65 godina veći od 35 posto, što je znatno više nego što je hrvatski prosijek koji iznosi 25 posto.
- To je populacija koja ima specifične potrebe, kojoj želimo olakšati tzv. treću i četvrtu životnu dob. Umiroljenici treće dobi još su uvijek aktivni, a u četvrtoj dobi trebaju pojačanu zdravstvenu skrb i instutucionalno zbrinjavanje. Dom umirovljenika može biti i turistički poticaj, pogotovo za ljude iz zapadne europe, koji bi tu mogli doći u svojim zlatnim godinama, a od čega bi mjesto imalo ekonomsku korist jer bi zaposlilo mlade ljude i tako ih zadržalo na otocima - zaključio je Mišlov.