Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 4. siječnja 2024. predstavljena je i donesena nova Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, a koji se kako je objavilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donosi prema stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja. Odluka stupa na snagu objavom u Narodnim novinama.
- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije propustilo je provesti redovitu trogodišnju zakonsku obvezu ocjenjivanja i razvrstavanja JLP(R)S-ovana temelju indeksa razvijenost, na temelju podataka za 2017., 2018. i 2019. godinu. Zadnji izračun indeksa razvijenosti je proveden krajem 2017. godine i objavljen početkom 2018. na temelju trogodišnjih podataka za 2014., 2015. i 2016. godinu. Javnost nije upoznata kada je i tko je za potrebe resornog ministarstva proveo ovo novo ocjenjivanje stupnja razvijenosti za 2024. na temelju podataka za 2020., 2021. i 2022. godinu. Nije poznata metodologija izračuna– komentirala je dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta, Zagreb.
O razlozima zašto je to tako, kaže, može samo nagađati. Sa sigurnošću tvrdi da je izvršitelj projekta ocjenjivanja i razvrstavanja JLP(R)S-ova, jedna od akademskih institucija, na temelju ugovora s resornim ministarstvom, još prije tri godine provodila ocjenjivanje i razvrstavanje lokalnih i regionalnih jedinica i završila zadatak njihova rangiranja prema indeksu razvijenosti.
-Tijekom razgovora s bivšom ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak o glavnim ciljevima regionalne politike u njezinu mandatu, koji je objavljen u stručnoj publikaciji Ekonomskog instituta, Zagreb Regio-novosti, njezin odgovor na moje pitanje kada će se objaviti rezultati istraživanja i rangiranje jedinica prema indeksu razvijenosti bio je da još treba provjeriti pojedine brojke pa će rezultati biti javno predstavljeni. Nakon proteka vremena od tri godine u kojem nismo imali prilike vidjeti rangiranje općina, gradova i županija po indeksu razvijenosti, mišljenja sam da dobiveni rezultati rangiranja po razvijenosti nisu bili baš blistavi i da je velik ili, vjerojatnije, prevelik broj jedinica i dalje bio svrstan u potpomognuto područje, odnosno u područje koje prema razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati – objašnjava dr. Jurlina Alibegović.
- Takav rezultat nije bio za javno pokazivanje i opravdanje za trošenje ogromne količine javnog novca za niz programa, aktivnosti i mjera kojima se želi uspostaviti ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske i provesti kvalitetne javne politikeza unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta u svim dijelovima Hrvatske, a osobito u slabije razvijenim područjima. To nije bilo nešto čime bi se Vlada Republike Hrvatske mogla pohvaliti svojim građanima. Javno objavljivanje rezultata o rangiranju općina, gradova i županija je izostalo, a građani, poduzetnici, akademska i istraživačka zajednica, nevladine organizacije, mediji, političke stranke i najšira javnost su ostali uskraćeni za važnu informaciju koja je podloga za vođenje javnih politika i trošenje javnog novca, ali bez posljedica za odgovorno tijelo državne uprave – Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje je zakonski odgovorno za obavljanje tog zadatka – ističe nadalje.
Dr. Jurlina Alibegović dodaje i kako je u svojoj prezentaciji Prijedloga ove odluke ministar Šime Erlić napravio grešku navodeći da su među pokazateljima mjerenja indeksa razvijenosti općina, gradova i županija prosječni izvorni prihodi po stanovniku.
- Izvorni prihodi je kolokvijalni naziv koji nema jasno značenje. Nekima on znači isključivo prihode od lokalnih poreza i korisničkih naknada, a nekima, uz spomenuto, i prihode od zajedničkih poreza i zajedničkih prihoda bez pomoći, prenesene viškove i manjkove, te primitke od zaduživanja. Međutim, Uredba o indeksu razvijenosti navodi proračunske prihodeJ LP(R)S-ova po stanovniku koji se izračunavaju kao omjer ostvarenih prihoda JLP(R)S-ova, umanjenih za prihode od domaćih i stranih pomoći i donacija te sredstva fiskalnog izravnanja, prihode iz posebnih ugovora (sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu), prihode ostvarene na osnovi dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, prihode od prodaje nefinancijske imovine iod prireza porezu na dohodaki broja stanovnika na području JLP(R)S-ova. Uvijek treba biti precizan. Naročito kada je novac u pitanju – naglašava stručnjakinja.
Ističe i kako zbog neizvršenog jednog kruga ocjenjivanja stupnja razvijenosti, postoji mogućnost da su neke općine i gradovi te županije potencijalno bili zakinuti za ostvarivanje različitih oblika potpore na koje imaju pravo jedinice u potpomognutim područjima
- Nitko nije snosio odgovornost za takav propust. Po tom pitanju u medijima se nisu javljale niti najglasnije opozicijske političke stranke, kao uostalom niti akademska i istraživačka zajednica - ističe.
Također naglašava kako je, bez obzira što je i nešto manji broj općina i gradova koji su ispodprosječno razvijeno i (287) nego što ih je bilo 2018. godine (304), i dalje je više od polovice lokalnih jedinica nerazvijeno i zaostaje za nacionalnim prosjekom razvijenosti.
-Podatak da je u šest godina samo dodatnih 17 općina i gradova prema indeksu razvijenosti svrstano među iznadprosječno razvijene gradove i općine ne može nikoga zadovoljiti, a naročito ne stanovnike svih onih općina i gradova u kojima nema novih kreativnih i inovativnih radnih mjesta koji osiguravaju visoke dohotke stanovnicima, naročito mladima i visokoobrazovanima u zemlji, ali i inozemstvu i koji traže priliku za vlastiti razvoj – ocjenjuje dr. Jurlina Alibegović.
Dodaje kako, iako proračunski prihodi općina i gradova po stanovniku rastu, veliki broj općina i gradova, kao i županija ne može pružati usluge građanima zbog nepostojanja ustanova čija je to zadaća. Dvadesetak gradova ima tek jednu ili dvije ustanove (uglavnom dječji vrtić), dok u šezdesetak posto općina (243) ne postoji baš niti jedna ustanova za pružanje usluga građanima.
-To su pokazatelji koji bi se u nekoj novoj metodologiji ocjenjivanja stupnja razvijenosti trebali uzeti u obzir. Trebalo bi uzeti u obzir i brojne druge pokazatelje, ali svakako u ocjenjivanje uključiti i građane i njihovo zadovoljstvo kvalitetom pruženih javnih usluga jer su građani ti koji plaćaju poreze i različite naknade za usluge koje im osiguravaju općine, gradovi i županije - naglašava.
Primjećuje i kako nema značajnih promjena u skupinama najnerazvijenijih i najrazvijenijih županija, općina i gradova. Kontinuirano se iste županije nalaze u skupini najnerazvijenijih (Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska), dok su pokazatelji za ocjenu indeksa razvijenosti Požeško-slavonsku županiju preselili u najnerazvijeniju skupinu županija. Među najrazvijenijom skupinom županija ove godine više nije Primorsko-goranska županija, već je njeno mjesto zauzela Zadarska županija.
-Tri općine koje su 2018. bile na začelju po indeksu razvijenosti i danas su na začelju na istim mjestima, i to: Babina Greda, Berek i Biskupija. Grad Beli Manastir primjer je grada čija je pozicija danas u drugoj skupini razvijenosti, a prije šest godina bio je u boljoj, trećoj skupini razvijenosti. To je primjer koji pokazuje da bez obzira na neznatno smanjeni broj općina i gradova koji su u skupini nerazvijenih jedinica (potpomognutog područja) i dalje ima jedinica čija se razvijenost pogoršala od zadnjeg mjerenja. To je i smjernica nositeljima javnih politika da dosadašnje poduzete mjere nisu učinkovite jer njihovi konačni učinci nisu postigli rezultat – višu razinu razvijenosti – kaže dr.Jurlina Alibegović.
Na kraju veli kako ministar Šime Erlić nije javno objavio cjelovitu tablicu s prikazom indeksa razvijenosti općina, gradova i županija i njegovih komponenti pa ne može komentirati u kojoj su se komponenti poboljšali ili pogoršali indeksi razvijenosti pojedinih županija, općina i gradova.
-Očekujem da ministar i njegovo ministarstvo javno objavi cjelovite izračune indeksa razvijenosti JLP(R)S-ova jer je transparentnost načelo na kojem počivaju javne politike EU-a pa bi se i on tog načela trebao pridržavati, zar ne? – komentirala je dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović.