- Zasad ne raspolažemo točnim podacima koliko sudaca Općinskog suda u Zadru primjenjuje mjere upozorenja, međutim, bez obzira na provedbu mjera ne očekuju se veći zaostaci u radu, a koji neće moći biti nadoknađeni u kraćem roku - rekao je glasnogovornik Općinskog suda u Zadru Davor Dubravica, dan nakon što je u ponedjeljak zbog izostanka dijaloga s tijelima izvršne vlasti, na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj počeo - ‘bijeli štrajk‘.
U iduća dva tjedna, do 19. svibnja na svim sudovima u Hrvatskoj odgađaju se, naime, sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok će se u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka. Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provode mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme, ističe se iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS).
Upravni odbor Udruge hrvatskih sudaca je zaključkom od 25. travnja 2023. donio odluku o poduzimanju mjera upozorenja u razdoblju od 8. do 19. svibnja na način da se odgađaju sve radnje u prvostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta – kaže Dubravica.
Suci traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999. godine, jer da su sudačke plaće rasle sukladno tadašnjem zakonu. Danas bi neto plaća tog prvostupanjskog suca bila 3.455 eura umjesto postojećih 1.522 eura. Konkretnije, tadašnja plaća prvostupanjskog suca bila je do 3,4 puta veća od prosječne plaće u državi, no u te 24 godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je šest puta više od prosječne sudačke.
- Suci Županijskog suda u Zadru tijekom tog razdoblja će u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali se neće otpremati odluke, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. U prvostupanjskim postupcima, a to se prvenstveno odnosi na kaznene predmete, odgađaju se sve radnje, izuzev u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.
- Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provede mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme - izjavila je glasnogovornica Županijskog suda u Zadru, sutkinja Sandra Radanović.
Prema informacijama iz Udruge hrvatskih sudaca, oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, devet trgovačkih i četiri upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa, što je najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane, kako navode, svjedoči se kontinuiranom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima.
Samo je Općinski građanski sud u Zagrebu tijekom prošle godine ostao je bez 54 službenika (21 zapisničar, 17 upisničara, osam zemljišno knjižih referenata, jedan sudački vježbenik, četiri savjetnika i tri namještenika).
Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u prošloj godini bila je 112 posto (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana. Implementacija spomenutog zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika (čiji je rad također reguliran Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika), a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se oko 40 posto vraćalo u državni proračun.
Iz Udruge sudaca navode kako je dopis ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice od 8. svibnja pritisak jedne grane vlasti na drugu. Malenica, naime, u dopisu poziva predsjednike sudova da ga obavijeste je li u nižim sudovima osiguran redovan rad, je li strankama omogućen pristup sudu i koji broj sudaca sudjeluje u mjerama upozorenja izravan
- U skladu s Ustavom Republike Hrvatske sudbena je vlast samostalna i neovisna. Pozivanje na odredbe o ovlaštenjima ministarstva u odnosu na sudove i predsjednike sudova, s posebnim naglaskom na ovlaštenje za provođenje nadzora nad radom sudaca/sudova te ukazivanje predsjednicima sudova na ovlaštenja za nadzor nad obavljanjem pojedinih sudskih radnji predstavlja izravan pritisak i prekoračenje ovlasti. Pozivanje predsjednika viših sudova da provedu kontrolu nad nižim sudovima u ovom razdoblju predstavlja konkretnu i nedvosmislenu prijetnju te zastrašivanje, nedopušteno u demokratskom društvu – navode iz Udruge hrvatskih sudaca.