StoryEditorOCM
4 kantunaOSNOVA DEMOKRACIJE

Hrvatski studenti svjetski prvaci u debati, pobijedili su Harvard, Oxford i Cambridge, a mentori su Luki Peroviću koji cijelu priču pokreće i u Zadru!

Piše M. Kalajžić
17. siječnja 2019. - 14:22
luka_perovic2-231216


Tin Puljić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Lovro Šprem s Ekonomskog fakulteta, kao ekipa Zagrebačkog sveučilišta, natjecali su se na Svjetskom prvenstvu u Južnoafričkoj Republici u Capetownu u debati i tamo su proglašeni kao najbolja ekipa kojoj je engleski drugi jezik nakon grupne faze, a nakon toga su u eliminacijskim rundama bili u finalu "open" kategorije, gdje se natječu timovi kojima je engleski materinski jezik.

I to su prvi put u povijesti napravili kao tim kojemu engleski nije materinski! Uglavnom, bili su u top 4 od preko 250 ekipa tamo. A na putu do finala pobijedili su timove s Harvarda, Oxforda, Cambridgea, LSE-a i drugih svjetski poznatih i razvikanih sveučilišta. Zvuči nemoguće, ali je tako. Hrvati su svjetski prvaci u debati!

- Kako izgledaju natjecanja u debatama i gdje se i na koji način ta vještina uči? - pitali smo pobjedničku ekipu.

- Postoje četiri ekipe, dvije "vlade" i dvije "opozicije" koje nakon što dobiju tezu imaju 15 minuta za pripremu i onda kreće debata. I pozicije su nasumične tako da ne možemo birati slažemo li se s pozicijom i često je suprotna onome što osobno mislimo. Mi u svojoj udruzi Zagrebački studentski debatni forum vježbamo na tjednoj bazi kroz trening debate, radionice i druge vježbe. A također puno čitamo i informiramo se o vijestima i događajima u svijetu jer su teze od ekonomije do politike preko sporta, društvenih procesa pa sve do romantičnih veza.

- Što znači za vas osvojena nagrada, koliko je ona važna u Hrvatskoj?

- Pa za nas je to potvrda našeg rada i truda, ali i svih onih koji su nam pomagali i učili nas i probijali taj stakleni strop za debatante kojima je engleski drugi jezik jer su nas često materinski timovi šikanirali i nismo opravdano gubili debate, već zbog naglaska i stereotipa. A važno je za hrvatsku debatu jer nas je stavila na kartu svijeta i sad više ljudi želi doći na turnire kod nas i uključiti se u hrvatsku debatu. Također se nadamo da ćemo dobiti više medijske pozornosti i institucionalne podrške.

- Tko se kod nas bavi debatom, na koji način i kome je sve potrebna?

- Bave se osnovna škola, srednja škola i studenti. Postoje natjecanja na razini županijskih i državnih za osnovne škole i srednje škole i još par turnira, a za studente ima turnira u Zagrebu, Splitu i Rijeci. A ja bih rekao da je svima dobrodošla jer razvija kritičko mišljenje, sposobnost javnog izražavanja, fer play i kulturu dostojanstvenosti u porazima i kada sudac daje presudu i generalno uči nas da sukob ili društvena pitanja rješavamo strukturirano i razgovorom te na konstruktivan način.

- Kakva je situacija s debatom u Dalmaciji u odnosu na druge hrvatske regije?

- Dalmacija se debatno počela u zadnje vrijeme jako buditi i napravljen je projekt za osnovne škole gdje se puno škola uključilo u program i educirani su nastavnici i voditelji i dosta je klubova otvoreno. Splitska debatna unija već dugo godina organizira Split Open i to je stvarno odličan turnir, a nadamo se da će se u budućnosti otvoriti i klub u Zadru jer ima jako puno potencijala i kvalitetnih studenata, a nažalost još nema debatnog kluba iako naš student iz Zadra Luka Perović planira pokrenuti cijelu priču.

- Kakvi su daljnji planovi vaše ekipe u debati?

- Naši su daljnji planovi, a uvelike ovise o financiranju, sudjelovati na turniru pobjednika u SAD-u, gdje se jedino dolazi pozivnicom koju dobivaju regionalni pobjednici (europsko, azijsko, australsko prvenstvo...) i finalisti svjetskog prvenstva. Druga stvar ove godine je natjecati se u Ateni na europskom natjecanju, gdje smo ovo ljeto bili u finalu "engleski kao drugi jezik" i polufinalu "open" kategorije pa se nadamo opet dobrom rezultatu - kaže Lovro Šprem.
 

Kakvi su naši političari u debatama? Koga biste stavili na prvo mjesto, a koga na zadnje?
- Joj, na ovo pitanje nam stvarno nije baš jednostavno odgovoriti. Iskreno, ne bismo se htjeli nekome zamjeriti jer nam i ovako fali sredstava za funkcioniranje, a i imamo jako puno različitih debatanata u klubovima od lijevih do desnih i netko bi se mogao uvrijediti. Načelno, doduše, neka druga društva i države puno više naglasaka u obrazovanju i društvu stavljaju na vještine komunikacije i javnog nastupa, pa mislim da tu možemo više raditi svi kao zajednica.
15. studeni 2024 09:30