Hoće li preživjeti, vidjet ćemo na proljeće!

Već su dugo godina palme žrtve nametnika crvena palmina pipa, najtvrdokornijeg štetnika do sada, a najugroženija vrsta je kanarska datulja koja se nalazi i na Branimirovoj obali, a koja je zahvaćena ovim opasnim štetnikom.

- Na području grada imamo 80-tak palmi koje tretiramo i o kojima brinemo, a na vrsti kanarska datulja primjetili smo zarazu i odmah reagirali. Nažalost, uz sav naš trud i tretiranje još uvijek nemamo odgovor na koji način da iskorijenimo štetočinu koja je napala palme od Dubrovnika do Opatije. Crvena palmina pipa je agresivni nametnik koji uništava palme u više od 60 zemalja, a kod nas se prvi put pojavio prije šest godina, objašnjava Zrinka Prusac, diplomirana inženjerka agronomije i pomoćnica direktora Nasadi d.o.o.

Kaže kako je šteta koju ovaj nametnik napravi golema. Zaraza se brzo širi jer se odrasla ženka crvene pipe rilom zakači u samu bazu lista, leže 200 do 300 jajašca iz kojih se razviju ličinke koje izjedaju palmino tkivo te se palma vrlo brzo osuši i propadne, tako da su simptomi uočljivi tek kada je prekasno za spašavanje drveta.

- Nametnik se munjevitom brzinom širio od Kariba do južne Europe, a poharao je palme na talijanskoj i španjolskoj obali. U Zadru se pipa prvo pojavila na privatnim posjedima na kojima palme nisu tretirane, a može zaraziti svaku palmu jer kukac preleti i više od tri kilometra, objašnjava Prusac dodajući kako zadarski Nasadi postupaju prema Akcijskom planu za suzbijanje i sprječavanje širenja pipe na palmama koje je prije tri godine izradilo Ministarstvo poljoprivrede.

– Netretirane palme na privatnim posjedima su najveći izvor zaraze. Mi od 2014. godine preventivno tretiramo palme na javnim, zelenim površinama na Branimirovoj obali, Jazinama, Poluotoku i drugdje. Do sada smo ih tretirali insekticidima tri puta godišnje, a zbog jakih napada to činimo sada na mjesečnom bazi. U palmu ulijevamo otopinu od 20 do 30 litara koja se slijeva niz stablo, a miris te otopine odbija štetnike da polažu jaja. No, djelotvornost sredstva nije sto posto učinkovita. Unatoč našem trudu nismo uspijeli iskorijeniti crvenu palminu pipu, a tražili smo i mišljenje fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede kako dalje postupati, za kraj nam govori Zrinka.

Krošnje dvaju zaraženih stabala palme na Branimirovoj obali potpuno su obrezane i tretirane zaštitnim sredstvom. Stručnjaci Nasada sad će čekati proljeće kako bi vidjeli hoće li te palme izbaciti mladice i hoće li se zaraza širiti dalje. Bude li tako, dugogodišnjim stablima palme nažalost neće biti spasa.