Grad Zadar krenuo je u izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom, krucijalnim dokumentom za zaštitu baštine koja je svakodnevno ugrožena raznim “intervencijama”. Izrada tog dokumenta bila je obaveza Grada nakon dobivanja povelje UNESCO-a 2017. godine za upis zadarskih bedema na listu Svjetske baštine. Koja je snaga tog Plana, tko sudjeluje u njegovoj izradi i kakve mjere će donijeti, razgovaramo s Dinom Bušić, pročelnom Upravnog odjela za kulturu Grada Zadra.
Što će konkretno taj dokument donijeti zaštiti stare gradske jezgre? Jesu li njime propisane točno određene mjere ili je riječ o dobroj praksi koja može ostati mrtvo slovo na papiru.
Plan upravljanja povijesnom jezgrom Grada Zadar daje istovremeno i opće i konkretne smjernice za upravljanje očuvanjem te upućuje na međunarodno prihvaćene standarde i alate za upravljanje baštinom. Plan upravljanja usmjeren je na dovođenje u međuodnos svih vrijednosti dobara materijalne i nematerijalne baštine s potrebama održivog razvoja Grada Zadra. S obzirom na obveze prema UNESCO-ovim smjernicama, ovaj plan ima svrhu osigurati dugotrajan sustav upravljanja koji će stvoriti preduvjete za integraciju zaštićene kulturne baštine u društveno-ekonomske okvire razvoja, sa sveobuhvatnim ciljem održivog razvoja. Što se tiče konkretnih mjera, proces je tek započeo i u tijeku je izrada analitičke podloge, stoga ima još puno međukoraka do definiranja konkretnih mjera. Sam format definiranja konkretnih mjera ovisit će o rezultatima analitičke podloge, rezultatima participativnih procesa i rada sa stručnjacima te naravno željama dionika i građana. Najvažnija mjera koja je u svim planovima upravljanja istaknuta je utvrđivanje modela upravljanja, s obzirom kako je Zadar nedavno uvršten na UNESCO-v popis.
Kolika će biti stvarna moć tog dokumenta, odnosno, do koje razine će njegove odredbe biti obvezujuće?
To će biti krovni dokument za utvrđivanje modela budućeg upravljanja UNESCO-ovom baštinom i zaštićenom povijesnom cjelinom. Kao takav, bit će nadređen drugim sektorskim dokumentima na prostoru povijesne jezgre. S obzirom kako se dokument potvrđuje od strane UNESCO-a, on ima jaču pravnu valjanost od drugih sličnih strategija, koje moraju pratiti njegove odredbe. Plan upravljanja će se moći revidirati periodično, uglavnom svakih pet godina, te će se moći prilagođavati novim uvjetima razvoja. Međutim, model upravljanja povijesnom jezgrom predstavljat će okosnicu ovog dokumenta.
Kako se povijesna jezgra do sada štitila i što bi ovaj Plan u tom smislu trebao promijeniti?
Štiti se odredbama Zakona o zaštiti očuvanju kulturnih dobara i sustavom mjera donesenih u sklopu prostornih planova. Ovaj Plan upravljanja trebao bi nadograditi sustav zaštite unaprjeđenjem upravljačkih uloga relevantnih aktera u provođenju mjera zaštite UNESCO-ve svjetske baštine i zaštićene povijesne cjeline, kao i stvoriti preduvjete za integraciju zaštićene kulturne baštine u društveno-ekonomske aspekte povijesne jezgre kako bi se na održiv način ispunili svi njeni potencijali. Cilj Plana upravljanja je stvoriti podlogu za održivo upravljanje jezgrom u cjelini.
Gradonačelnik je imenovao radnu skupinu koja ima važnu ulogu u izradi tog važnog dokumenta. Tko su njezini članovi?
Radna skupina, kao operativno tijelo zaduženo za praćenje izrade dokumenata, osnovana je po uzoru na tijela osnivana u gradovima koji su već uspješno prošli proces izrade plana upravljanja. Skupinom predsjedava gradonačelnik Branko Dukić, a ostali članovi su većinom predstavnici upravnih odjela Grada te konzervatori. Potpredsjednik radne skupine je gospodin Miljenko Domijan, Predsjednik Koordinacije za praćenje projekata od strateškog interesa za zaštitu, obnovu, očuvanje i revitalizaciju kulturne baštine grada Zadra. Ostali članovi su: Igor Miletić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru te pročelnici Darko Kasap, Tomislav Korona, Robertino Dujela, Ivica Katić, Ante Ćurković te ja, Dina Bušić.
Tko će sve sudjelovati u izradi Plana i u kojim fazama?
Što se tiče prve radionice s fokus grupama u suradnji s Urbanex – om, tvrtkom koja provodi prvu fazu Plana, kontaktirali smo i uputili pozive relevantnim sugovornicima koji su vezani uz tri teme koje će se obraditi; 'Svakodnevni život u povijesnoj jezgri' čiji su sudionici: Odvodnja, Liburnija, Vodovod, Zadarski šport, Obala i lučice, Lučka uprava, Otočni sabor, Sveučilište u Zadru, JVP Zadar, OŠ Petra Preradovića, Pomorska škola Zadar, DV Sunce i Radost, MO Poluotok, UO za odgoj i školstvo, UO za socijalnu skrb, zatim 'Gospodarstvo i održivost' u kojoj sudjeluju: Nasadi, Tržnica Zadar, Čistoća, Inovativni Zadar, Eko, TZ Grada, Eko Zadar - Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja, Zadar Developers Hub - Udruga za promicanje informacijskih tehnologija, Udruženje obrtnika Zadar, Županijska komora Zadar – Hrvatska gospodarska komora, Udruga zadarskih ugostitelja, Udruga iznajmljivača privatnog smještaja Zadar, Udruga turističkih vodiča Donat Zadar, Ceh ugostiteljstva i turizma, kao i 'Kultura i upravljanje zaštićenom baštinom' u kojoj sudjeluju Kulturno vijeće Grada Zadra, Društvo arhitekata Zadra, Gradska knjižnica, HNK Zadar, Koncertni ured Zadar, SICU, MAS, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, NMZ, HAZU, KLZ, Matica Hrvatska – ogranak Zadar i Centar nezavisne kulture – zajednica udruga.