Početkom ove godine, dipl. ing. agr. Gordana Dragun otišla je u zasluženu mirovinu s dužnosti voditeljice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Zadarske županije. Kao vrsna stručnjakinja, Dragun je iznimno doprinijela razvoju poljoprivrede na zadarskom području, kako u predratnom razdoblju, tako i nakon završetka Domovinskog rata kad je na mnogim područjima Zadarske županije trebalo obnavljati poljoprivredu doslovno "od nule". Uz to, Gordana Dragun je uvijek bila susretljiva i prema nama novinarima, kojima bi neposredno i jednostavno, često i pomoću mobitela, pružila kvalitetne informacije. Stoga će odlazak u miroivinu "kneginje hrvatskog maslinarstva" - priznanja na koje je iznimno ponosna, a kojega je dobila na splitskoj Maslini - sigurno mnogima nedostajati. Nama je to bila prigoda za razgovor na kraju jedne značajne karijere, ali i početka aktivnosti u miriovini.
Već ste dugo na čelu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Zadarske županije, prijašnje Poljoprivredno-savjetodavne službe Zadarske županije. Kao gledate na djelovanje te službe od njenog osnivanja i njen utjecaj na razvoj poljoprivrede u Zadarskoj županiji?
- Utjecaj poljoprivrednog savjetodavstva na razvoj poljoprivrede je velik. Radili smo u prilikama nastanka države i saniranju posljedica spaljene zemlje tijekom i nakon Domovinskog rata.
Danas, osluškujući bilo poljoprivrednika, poljoprivredni savjetnik ga usmjerava na provedbu suvremene tehnologije na način da koristi znanje i inovacije i pritom aplicira na dostupne EU fondove. Ulaskom u EU i prihvaćanjem Zajedničke europske poljoprivredne politike, svojim radom kroz stručno osposobljavanje poljoprivrednika doprinosimo stvaranju konkurentnog poljoprivrednog proizvoda, uravnoteženog razvoja ruralnih područja te doprinosimo ublažavanju klimatskih promjena. Poljoprivrednici koji su korisnici IAKS mjera i to M10. Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, M11. Ekološki uzgoj i M14. Dobrobit životinja, obvezni su proći godišnju edukaciju od šest školskih sati, a mi kao ovlašteni edukatori to upravo i činimo od 2014. godine. Uz te tečajeve provodimo i osposobljavanje mladih poljoprivrednika, te doprinosimo povećanju znanja iz agroekologije kao temelja opstanka poljoprivrede u ovim sve zahtjevnijim klimatskim prilikama. Kroz demonstracijske aktivnosti učimo ih novim tehnologijama.
Zadarski je prostor bio vrlo značajan u poljoprivednoj proizvodnji prije rata, s razgranatim poljoprivrednim kombinatima, ribarstvom, stočarstvom... Nakon Domovinskog rata nastupile su neke nove okolnosti. Kako s današnje vremenske distance ocjenjuje razvoj zadarske poljoprivrede u tom razdoblju?
- Do Domovinskog rata područje županije je bilo prepoznatljivo po dobrim proizvodnim rezultatima u poljoprivredi. Osobito se to odnosilo na proizvodnju sezonskog voća (breskva, nektarina, višnja maraska, stolna šljiva, ljetna jabuka), vinsko i stolno grožđe, te proizvodnju povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru tijekom čitave godine. Površine voćnjaka zajedno s maslinicima iznosile su 5.242 hektara s ukupnom proizvodnjom od 12.000 do 15.000 tona godišnje raznih voćnih vrsta i 4.000 do 6.000 tona maslina. Proizvodnja grožđa iznosila je oko 48.000 tona godišnje, od čega 44.000 tona vinskog i 4.000 do 5.000 tona stolnog grožđa. Godišnja proizvodnja povrća iznosila je od 80.000 do 88.000 tona raznih vrsta povrća. Za dobre rezultate i u biljnoj i u stočarskoj proizvodnji na tadašnjem društvenom i privatnom posjedu u velikoj je mjeri zaslužan Razvojno istraživački poljoprivredni centar, koji je u Zadru postojao do početka rata pri PK Zadru. Osim zavidnog nivoa biljne i stočarske proizvodnje u županiji su postojali i odgovarajući skladišni i preradbeni kapaciteti (Zadar, Benkovac, Vrana, Baštica) što je stup uspješnosti poljoprivrede.
Zadarsko je područje doživjelo ekspanziju maslinarstva. Vi ste svojevremeno proglašena "kneginjom zadarskog maslinarstva". Koliko se zadarsko maslinarstvo zapravo razvilo i ima li još prostora za napredak?
- Vlada je 2004. godine donijela oluku o podizanju novih višegodišnjih nasada u sklopu Operativnih programa do ulaska u EU i to 5.000 hektara maslinika u Hrvatskoj kako bi osigurali samodostatnost. Paralelno s Operativnim programom išli su i poticaji za podizanje novih maslinika na površini većoj od 0,5 hektara, a išle su i potpore lokalnih zajednica. Zadarska županija prednjačila je u podizanju novih nasada i vrlo brzo smo došli do novopodignutih preko 1000 hektara. Podigli su se brojni maslinici na kopnu i na otocima, otvorile se brojne suvremene uljare, a maslinarstvo postaje hit tema svih mogućih razgovora. Danas je u Arkod sustavu upisano 3287,08 hekara, a broj stabala prema osobnoj procjeni je oko 800.000 do 900.000. Naši maslinari odnose titule šampiona na državnim i međunarodnim natjecanjima u kvaliteti maslinova ulja. Znatnim pomacima u maslinarstvu uvelike pridonosi stalna edukacija maslinara koja se osim kroz organizirana predavanja, prikaze rezidbe, berbe i kušaonice maslinova ulja, provodi i pisanom riječi. Osobno sam se našla u tom trenutku na „pravom mjestu“ na usluzi zainteresiranim za revitalizaciju ili sadnju novih maslinika i kao rezultat toga su i nagrade koje sam primila. Prostora za napredak ima još puno. Naša snaga na domaćem, ali i na europskom tržištu može biti samo visoka kvaliteta maslinovog ulja, a ne količina. Stoga rad na unapređenju maslinarstva mora ići pod geslom „Ekstra djevičansko maslinovo ulje kao lijek i ljekovita namirnica“
Je li istovremeno došlo do stagnacije uzgoja višnje maraske po kojoj je zadarsko područje u prošlosti možda bilo i najpoznatije? Što je tomu uzrok, kako unaprijediti marasku?
- Ekspanziju u podizanju višnja maraska je imala u svom uzgojnom području koji je ograničen na dio sjeverne i srednje Dalmacije (područje od Zadra do Makarske, zahvaća otočni dio i to pretežno otok Brač i sjeverni dio do Benkovca, Drniša, Sinja i Imotskog) od 1955. do 1974. godine i u tom periodu broj stabala je povećan od 530.000 na milijun, a proizvodnja je povećana od 3.000 tona na 9.000 tona. Specifična aroma usko je vezana uz klimatske i edafske prilike njezinog uzgojnog područja i zbog svoje organoleptike smatra se najukusnijom višnjom na svijetu. Razlozi tadašnjeg intenzivnog podizanja bili su visoke otkupne cijene, relativno skromni zahtjevi prema klimi i tlu i manji napad bolesti i štetnika u odnosu na maslinu i vinovu lozu. Objekt Vlačine koji je bio u sastavu PK Zadra pod maraškom je imao 204,35 hektara i PZ Ravni kotari iz Škabrnje 30,0 hektara. Tijekom Domovinskog rata uništeni su i spaljeni svi nasadi. Godine 1995. počinje obnova na oslobođenom području, a sredstvima državne potpore i angažiranošću „Maraske“ podiglo se oko 200 hektara novih nasada i to pretežno na području općina Škabrnja, Zemunik, Posedarje (Islam Latinski) i na području grada Benkovca (Islam Grčki, Korlat, Smilčić, Lepuri i dr.). „Maraska d.d.“ Zadar obnavlja i podiže na objektu Vlačine 202 hektara novi nasad višnje maraske. Dolaskom u veći rod raskida kooperantske odnose s malim proizvođačima i u tom periodu dolazi do napuštanja ove kulture. Povoljni ekološki čimbenici, primjena suvremenih tehnoloških i agrotehničkih mjera, njena zaštita i promocija proizvoda mogu osigurati preduvjete za značajniju proizvodnju višnje maraske u njenom autohtonom području te da višnja maraska ponovno postane ekonomski opravdana i gospodarski značajna voćna vrsta u Hrvatskoj.
Možete li prema Vašem mišljenju izdvojiti "top listu" najuspješnijih poljoprivrednih projekata na području Zadarske županije?
- Mnogi su uspješni projekti u našoj županiji: Maraska d.d. nasada višnje maraske na Vlačinama, Badel d.d. Korlatski vinogradi, Kraljevski vinogradi u Petrčanima, Nadinski ekološki vinari (KER-VIN, OPG Šime Škaulj, OPG Željko Vrsaljko i dr.), ekološki maslinari, vinogradari i voćari PZ Mas-vin, OPG Rajko Arbanas iz Smilčića, OPG Iva Bulić iz Korlata, ekološki uzgoj masline u kombinaciji s kokama nesilicama OPG Miodrag Deša iz Poličnika, Kraljevi Dalmatin iz Zatona, OPG Davor Matak iz Krneze -proizvodnja i prerada povrća, Vrane d.o.o., OPG Matak Marin, OPG Matak Jure i OPG Matak Marija iz Ljubotića, OPG Ivica Čubelić iz Gračaca...
Zadarska poljoprivreda imala je vrsne stručnjake, kojih se posebno sjećate?
- Imala sam sreću da sam radila i učila od najvećih na ovom prostoru, a to su dr. sc. Ante Medin, dr. sc. Danijel Lovrinov i Zdravko Bušić, dipl.ing. Sva trojica radili su kao vodeći stručnjaci u PK Zadru, ali i kao vodeći u poljoprivrednom savjetodavstvu te živjeli ideal znanosti i struke, za svoj narod i domovinu, uvijek okrenuti budućnosti i napretku.
Na odlasku ste u mirovinu, što smatrate za svoj najveći uspjeh u karijeri, a što ostavljate za unaprjeđenje novim generacijama stručnjaka?
- Posao kojeg sam godinama obavljala je bio moje poslanje, a poljoprivrednici moji klijenti koji su svaki na svoj način primali savjete, primjenjivali ih, davali povratne informacije i na taj način obilježili i obogatili moj radni vijek i na tome im zahvaljujem. Novim generacijama ostaje rad na uvođenju inovacija koje mogu doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i osiguranju vlastitih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda koje tržište traži.
I na kraju, ili na novom početku, čime ćete se baviti u mirovini, planirate li ostati u struci, barem za svoj gušt?
- Sebe vidim i dalje prvenstveno kao suprugu, majku i baku, a stručni savjeti poljoprivrednicima bit će s moje strane uvijek dostupni svima koji ih budu trebali. Uz to puno je aktivnosti na koje zbog svog angažmana na radnom mjestu nisam stizala. Primjerice pomoć udrugama koje promiču zeleni svijet i održivu poljoprivredu, a tu je i volontiranje u karitativnim akcijama. Samo da zdravlje posluži, uz Božju pomoć može se još puno napraviti.