Zbog ‘dilanja‘ gotovo pola kilograma kokaina u mesnici na zadarskom Putu Dikla, 38-godišnji mesar Ante C. u utorak je na Općinskom sudu u Zadru nepravomoćno osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu.
Iako mu je zadarska policija 4. kolovoza u automobilu i na radnom mjestu, među ‘bržolama‘, batacima i ostalim mesnim pripravcima, pronašla gotovo 414 grama kokaina, sutkinja Ana Zrilić izrekla mu je kaznu od jedne godine zatvora s rokom kušnje od četiri godine. Uz uvjetnu kaznu, mesaru je izrečena i novčana u iznosu od 93 tisuće i 75 kuna.
Zanimljivo je da mu je presuda donesena u samo jedan dan, u utorak, kada je i pušten iz istražnog zatvora u kojem se nalazio od 4. kolovoza, kada ga je uhitila zadarska policija. Od odvjetnice Tanje Budimir, njegov slučaj preuzeo je u četvrtak odvjetnik Ive Brkić, nakon čega je 38-godišnjaku već u utorak održano prvo i - zadnje ročište!
Na sudu je sve priznao, a pušten je na slobodu odmah nakon presude u kojoj mu je sutkinja kao olakotne okolnosti uzela priznanje djela, te što dosad nije bio osuđivan i što je otac četvero malodobne djece.
Nakon što ga je uhitila, policija je opisala kako je na mjestu događaja pronašla ukupno 414 grama kokaina, podijeljenog u nekoliko pojedinačnih pakiranja. Uz to, pronađena je i digitalna vaga, ali ne ona za meso, te ilegalni pištolj s pripadajućim spremnikom i četiri streljiva. Međutim, u sudskoj presudi Ante C. je odgovarao za 388 grama kokaina.
- Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, protiv 38-godišnjaka je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava. Zbog pronađenog oružja, podnijet će se i optužni prijedlog za počinjeni prekršaj iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana - rekli su nakon uhićenja 38-godišnjaka u policiji.
Mesar je kokain ‘dilao‘ u mesnici na turističkom predjelu Zadra, udaljenoj svega desetak minuta hoda od Ekonomsko turističke i birotehničke škole. Nije poznato je li ga prodavao kao ‘dodatak‘ za bifteke ili uz šifru: ‘ima li svježe koke‘, ali očito je imao dosta prometa. Trgovina u kojoj je dilao pripadala je lokalnoj trgovačkoj kući koju je državna inspekcija prošle godine nakratko zatvorila zbog utvrđenih nepravilnosti.
Iako je bila riječ o znatnoj količini droge, te oružju koje je nezakonito posjedovao, za što se na sjednici Optužnog vijeća za Antu C. predlagalo i tri godine zatvorske kazne, sutkinja Zrilić mu je odredila sporazumnu uvjetnu zatvorsku kaznu smatrajući da će se ‘ostalo‘ kompenzirati onom novčanom.
Samo desetak godina ranije zadarski mesar ne bi izašao sa suda bez kazne od nekoliko godina zatvora kada se toliko dobivalo za puno manje količine heroina ili kokaina.
Izmjene Kaznenog zakona, kojim su se htjeli rasteretiti Županijski sudovi, promijenile su raspon kazni, pa se od ranijih - jedne do dvanaest ili tri do petnaest godina, sada došlo na kaznu od jedne do deset godina zatvora za neovlaštenu prodaju i promet drogama.
Time je preprodaja droge sa Županijskih prešla u nadležnost Općinskih sudova, čime se ‘dilerima‘ mogu izeći puno blaže kazne nego ranije.
Prije 15 godina je, primjerice, radi prodaje 38,72 grama kokaina tada 28-godišnji Zadranin osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i pet mjeseci. Ukupno dvanaest godina zatvora dobili su tada 40-godišnji Zadranin i 45-godišnjak iz Koprivnice zbog preprodaje dijela od ukupno kilograma kokaina.
Kazne su sada puno blaže, a sudska praksa neujednačena. Javnost još pamti slučaj Davida Kruljca (27), sina umirovljenog generala Mladena Kruljca, zbog čuvanja 3,98 kilograma marihuane i 27 grama kokaina u hladnjaku u očevu stanu u zagrebačkim Gajnicama. On je sporazumno na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu osuđen na godinu dana zatvora.
No ta je sankcija pretvorena u 730 sati rada za opće dobro, a ujedno mu je izrečena i novčana kazna od 500 dnevnih dohodaka, što u njegovu slučaju iznosi 200.000 kuna.
Kakva se poruka daje ovakvim presudama? Što znače uopće presude bez prave kazne? Potiče li sustav ovakvim osudama druge da se ilegalno naoružaju i dilaju drogu jer će se izvući s minimalnim I to novčanim kaznama?
U policijskim krugovima pak navode kako je jedan od razloga blage kaznene politike prema dilerima i taj što se oni rijetko terete za pripadnost organiziranim kriminalnim skupinama, iako mnogi od njih uistinu to i jesu. Kazne koje dobijaju su toliko niske da se najveći broj njih vraća starom poslu po izlasku iz zatvora.