Ono što se od početka sumnjalo i nagađalo, konačno je dobilo i službenu potvrdu: građevinske terene na Rabatinu, koje je država darovala Općini Sveti Filip i Jakov za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, najvećim su dijelom pokupovali vlasnici građevinskih tvrtki, agencija za nekretnine i poduzetnici bliski lokalnoj općinskoj vlasti za gradnju apartmana ili za preprodaju!
Kako doznajemo, njima su prodane po dvije, ili čak tri parcele, neke su kupili na svoje, a neke na ime lokalnih mještana. Dio kupaca, među kojima ima građevinskih poduzetnika iz unutrašnjosti Hrvatske, ali i BiH, već se i uknjižio na kupljenu zemlju.
Da priča bude još "bolja", imena tih kupaca znala su se mjesecima prije nego je ministar Goran Marić osobno došao u Sv. Filip i Jakov s darovnicom državne zemlje vrijedne 36 milijuna.
Olovkom upisano ime
Dokaz tome je papir s preslikom katastarskog plana tih parcela, na kojemu je uz svako zemljište, a ponegdje i uz više njih, olovkom upisano ime budućeg vlasnika. Taj papir nastao je davno prije nego je što je natječaj uopće raspisan, a većina imena koja su na njemu upisana, sada se, nakon zaključenja natječaja i sklapanja ugovora, pojavljuju kao vlasnici zemlje! Taj papir s popisom budućih vlasnika jedan je Filipjanac čak objavio na internetu kao dokaz mutnih rabota u Općini, a nekoliko mještana koji su licitirali za terene potvrdili su nam kako im je taj isti "dokument" pokazan u vrijeme dok je zemlja još bila u državnom vlasništvu.
Sve to samo potvrđuje ono na što su Filipjanci upozoravali odmah nakon raspisivanja natječaja za prodaju zemlje na Rabatinu: cijela "operacija" osmišljena je kako bi se, pod krinkom stambenog zbrinjavanja, za malo novca pokupovali vrijedni građevinski tereni i na njima gradili apartmani za prodaju ili jednostavno preprodavali, pri čemu su grubo oštećeni država i, posredno, oni za koje su ti tereni bili darovani – mladi Filipjanci bez riješenog stambenog pitanja.
Sve to omogućila je općinska vlast na čelu s načelnikom, HDZ-ovcem Zoranom Pelicarićem, koji je, svega dva dana nakon potpisivanja darovnice i velike svečanosti na kojoj se šakom i kapom razbacivalo populističkim frazama o zadržavanju mladih na rodnoj grudi, oglasio natječaj za prodaju 62 parcele po početnoj cijeni od 482 kune po kvadratu.
Osam dana
U tom natječaju, koji je trajao rekordno kratkih osam dana, nije bilo ni jednog kriterija ili uvjeta iz kojega bi bilo vidljivo da je zemljište namijenjeno stambenom zbrinjavaju. Štoviše, parcele su se prodavale na licitaciji, po principu tko ponudi više novca od početne cijene, a kupci nisu uopće morali biti mladi ili bez nekretnine, nisu čak ni morali biti mještani općine Sveti Filip i Jakov. Baš takav natječaj, bez ikakvih uvjeta, pogodovao je jedino onima koji imaju novca jer je to, zapravo, i bio jedini kriterij.
Da tragedija bude veća, ništa u tom natječaju za državu nije sporno jer se država, odnosno Ministarstvo državne imovine kao njezin zastupnik, nigdje u ugovoru nije zaštitila od potencijalne zloupotrebe svog zemljišta.
Zato općinski načelnik Pelicarić nije ni morao poslušati ministra Marića kada mu je ovaj, nakon što je "Slobodna Dalmacija" objavila priču o ovom skandalu, isti dan tražio žurno poništenje natječaja i raspisivanje novog u duhu sa stambenim zbrinjavanjem mladih obitelji. Iz Marićeva ministarstva su nam priznali kako oni općinskog načelnika mogu "samo zamoliti jer nemaju zakonskog uporišta".
Ministarstvo državne imovine ni sam ministar nemaju zakonsku osnovu tražiti poništenje natječaja.
– Prema zakonu, kad darujemo državnu zemlju, mi nemamo nikakvu mogućnost uvjetovati općini kakav će natječaj raspisati, niti postavljati obvezujuće kriterije koji će biti dio natječaja – rekli su nam u Ministarstvu, uz dodatak kako su u ovom slučaju "sve napravili po zakonu".
Otkako smo objavili prvi tekst o ovoj aferi, kada nam nije želio odgovoriti na pitanja jer "on ne živi od priče, nego od rada", načelnik Pelicarić nedostupan je za izjave.
Zato smo pitanja službeno poslali Općini Sveti Filip i Jakov, međutim, još uvijek nismo dobili odgovor na pitanje o terenima, ali ni o tome koliki je cenzus do kojega načelnik može samostalno donositi odluke o raspolaganju općinskom imovinom. Naime, prema članku 48. Zakona o lokalnoj samoupravi, o imovini čija vrijednost prelazi cenzus koji iznosi 0,5% proračunskih prihoda, općinski načelnik ne može odlučivati samostalno, bez odluke općinskog vijeća.
U ovom slučaju prodaje zemlje na Rabatinu, natječaj je raspisao načelnik Pelicarić osobno, bez odluke Općinskog vijeća, i to svega dva dana nakon što je država darovala zemlju Općini. Je li pri tome poštovao cenzus i zakon koji ga propisuje, odgovor nam trebaju dati njegove općinske službe kojima smo uputili to pitanje. Predsjednik sadašnjeg Općinskog vijeća i bivši načelnik kojemu smo postavili isto pitanje, Igor Pedisić (HDZ), također nam nije želio odgovoriti direktno.
Svi će biti zadovoljni
– Ne mogu vam na to odgovoriti, ali vjerujem da nije bilo propusta jer načelnik ima svoje službe koje bi trebale voditi računa o takvim stvarima i poštovanju zakona. A što se tiče onoga o čemu pišete, među mještanima će uvijek biti nezadovoljnih, ali za one koji nisu uspjeli kupiti parcele treba reći da će uskoro ići novi natječaj za prodaju i da će svi biti zadovoljni – kazao nam je Pedisić, bez odgovora na pitanje je li Pelicariću za prodaju 62 terena trebala odluka Općinskog vijeća.