U organizaciji Hanza Medije, Slobodne Dalmacije i portala Zadarski.hr, u petak 26. svibnja u Zadru će se održati panel konferencija "Gospodarenje otpadom i otpad kao energija". Pokrovitelji konferencije su Čistoća Zadar, EKO d.o.o. Zadar, Centar za gospodarenjem otpadom Šibensko-kninske županije Bikarac, Regionalni centar čistog okoliša (Splitsko-dalmatinska županija, Lećevica) te E.ON.
John Ivan Krstičević direktor je zadarske Čistoće, najveće komunalne tvrtke u Hrvatskoj prema području na kojem obavljaju javnu uslugu.
- Od 28 općina i šest gradova u Zadarskoj županiji, Čistoća trenutno uslužuje 17 općina i dva grada, sve zadarske otoke i sve općine na otoku Ugljanu i Pašmanu, osim Općine Tkon. Teren je znači prilično raznovrstan, ali smo za svaki taj teren operativno spremni i na dnevnoj bazi odrađujemo sve naše zadatke, kaže uvodno Krstičević.
Godina 2023. posebno je važna za Čistoću, ali i cijeli sustav zbrinjavanja otpada u Zadarskoj županiji. Ove godine naime tvrtka slavi 70. obljetnicu osnivanja i završava planove preseljenja sjedišta tvrtke iz grada u poslovnu zonu Crno, a 1. siječnja otvara se Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim, Otvaranje CGO-a predstavlja povijesnu prekretnicu: zatvara se komunalno odlagalište na Diklu, ali i sva druga odlagališta komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, te kreće proces njihove sanacije.
Zadarska županija 1. siječnja 2024. otvara CGO. Što to znači za Čistoću, što će se promijeniti u vašem načinu rada?
- Promijenit će se dosta toga. Promijenit će se najprije to što ćemo konačno otpad voziti na obradu, a ne na odlagalište, u CGO koje će otpad kvalitetno zbrinuti. Neće više biti odlaganja na gradskom odlagalištu Diklo, ali ni na drugim odlagalištima komunalnog otpada na području Zadarske županije. Svako takvo odlagalište proizvodi velike količine stakleničkih plinova i oni će morati ići u sanaciju. Kada govorimo o zaštiti okoliša, svako gašenje odlagališta je ispravna stvar. Kada pak govorimo o metodologiji, svaka oporaba otpada je bolja nego nikakva.
Što se same Čistoće tiče, pred njom je nekoliko zahtjevnih godina iz nekoliko razloga. Izgubiti ćemo prihode koje trenutno ostvarujemo na odlagalištu Diklo a dobit ćemo troškove za otpad koji ćemo odvesti u Biljane Donje.
Može li Čistoća odgovoriti na te nove izazove? Ima li dovoljno zaposlenika, raspoložive opreme i vozila da prihvati novi način prikupljanja komunalnog otpada? Hoće li se mijenjati dosadašnji način prikupljanja i odvoza otpada?
- Uglavnom će sve ostati kao do sada. Sustav se neće mijenjati, sada će nam biti bliže otpad iz Starigrada voziti u Biljane, ali iz Privlake će nam biti nešto dalje nego do Dikla, tako da koncepcija odvoza ostaje ista. Naš operativni krug nije toliki da moramo otpad voziti u pretovarne stanice već ćemo kamionima koje imamo na raspolaganju otpad izravno odvoziti u CGO.
Pretpostavimo da je CGO otvoren i vaši ljudi rutinski obavljaju obveze, prikupljaju komunalni otpad i izravno ga dovoze u Biljane. Što se događa s otpadom kada tamo dođe?
- Otpad po dolasku u CGO ide na mehaničko-biološku obradu. To je tehnologija koja će otpad maksimalno osušiti a konačan produkt će biti neopasni nerazvrstani komunalni otpad, tzv. RDF ili SRF ili gorivo iz otpada, koji će se dalje trebati zbrinjavati putem ovlaštenih koncesionara. Posao Čistoće praktički završava kad naše vozilo prođe vagu i kad se izvaže koliko smo donijeli miješanog komunalnog otpada. Sve ostalo je, da tako kažem, briga CGO-a.
Kakav je poslovni odnos između Čistoće i CGO-a?
- Mi smo klasični korisnici usluga CGO-a, imat ćemo međusobno potpisane ugovore s određenim cijenama po toni otpada. Te su cijene za sada još uvijek nepoznate, ali će Čistoći biti u interesu da sa što manje tona dođe u CGO. Zato nam je u fokusu povećanje stope odvajanja otpada, a ove godine posebno ga stavljamo na odvajanje biootpada i u tom smislu bit ćemo puno aktivniji.
To se čini kao ključan moment koji izravno dotiče građane: da bi manje donijeli otpada, potrebno je više odvajati. Manje miješanog komunalnog otpada znači manji trošak za Čistoću, ali i za građane?
- Iz dana u dan građani su sve više svjesni toga. Zadrani, primjerice, ove godine više odvajaju reciklabilni otpad, kao što su plastika, staklo, metal, papir, tekstil... u odnosu na prošlu godinu, dakle sve ono što ide u narančaste spremnike. Zadnje brojke govore da je to oko 25 posto na razini Zadra, a Zadar je indikator za sve ostale općine. Naime, količina otpada nije ista u svim općinama i ona varira. Mi želimo ovu godinu posložiti tako da svaka obiteljska kuća ima spremnik za odvajanje biootpada i u tom smjeru smo dobili dozvolu od Fonda za zaštitu okoliša da dio spremnika koje već imamo za reciklabilni otpad možemo prenamijeniti za biootpad. Fondu je, kao i nama, bitno da su ti spremnici u pogonu i da korisnici u njima odvajaju otpad.
Razlog zašto sada intenziviramo odvajanje biootpada je taj što je CGO pred otvaranjem, a on će u svom sustavu imati kompostanu tako da ćemo mi i biootpad voziti u CGO. Ideja je da u miješanom komunalnom otpadu kojeg odvozimo u CGO bude što manje sirovina koje ćemo morati dodatno zbrinjavati. Da bi to mogli postići, potrebno je puno edukacije prema korisnicima, pravnim i privatnim osobama svih dobnih kategorija. I u tome treba biti ustrajan. Naime, mi možemo kao komunalna tvrtka ne znam što raditi, ali svaki sustav gospodarenja otpadom, pa tako i ovaj, počiva na odgovornosti pojedinca, građana, koji mora početi odvajati otpad, papir, plastiku, biootpad... Nijedan grad, općina ili komunalno društvo ne može to napraviti umjesto nas.
Drugim riječima, građani odvajanjem otpada izravno utječe na cijenu vaše usluge, odnosno ako građani više odvajaju, imat će manje račune za Čistoću. Možete li objasniti matematiku kojom se izračunava konačna cijena vaše usluge?
- Ta matematika, kako kažete, nije jednostavna, a jedna od razloga je i sam Zakon o gospodarenju otpadom koji je, reći ću bez uvijanja, jednostavno loš. Kao i prethodni, i ovaj zakon predviđa da je cijena minimalne javne usluge dio odluke gradskog ili općinskog vijeća. Svako vijeće je političko tijelo i oni baš ne vole kad moraju odlučivati o promjenama cijena komunalne usluge na više. Oni, naime, neće računati je li ta cijena opravdana ili ne. Cijena odvoza otpada u Zadru, primjerice, nije se mijenjala od siječnja 2018. godine, dakle pet i pol godina, a samo za gorivo mi smo u prošloj godini u odnosu na 2018. imali 2 milijuna kuna veće troškove. Bez drugih troškova koji su u međuvremenu narasli, ne samo za Čistoću. Pritom je jasno da ljudima treba povećavati plaće, ali ako se cijena naše usluge ne promijeni, kao odgovorna osoba moram postaviti pitanje - kako ljudima povećati primanja?
Vratimo se još malo na gradska i općinska vijeća. Podizanje cijena komunalnih usluga je političarima nepopularno, boje se negativne reakcije građana i zato koče cijeli proces?
- Svatko ima svoje razlog zašto o takvim stvarima ne želi glasati odnosno donositi odluke. Na nivou Hrvatske je zapravo jasno da se sve stranke ponašaju isto. Tamo gdje su na vlasti glasaju za odluku, jer im je to u interesu da ih država ne kazni, a u sredinama gdje nisu na vlasti, glasaju protiv iste odluke koje su u drugim sredinama već usvojili. Zato je sva naša intencija usmjerena prema Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da se taj cijena minimalne javne usluge makne iz zakona, da ona ne bude sastani dio odluke. Mi smo zapravo jedina branša koja dolazi pred gradska i općinska vijeća, naime za struju imate HERA-u, za vodu Agenciju za vodne usluge koje odlučuju je li neka cijena realna ili nije. Od nas se kao javnih poduzeća traži da financijski poslujemo pozitivno, ali kako sada stvari zakonodavno stoje, ako situacija sa odlukom u Gradu Zadru ubrzo ne promijeni, bojim se da nas čekaju teška vremena. Pogotovo što, ponovit ću, gubimo prihode s odlagališta Dikla, a dobivamo troškove u Biljanima.
Kad ste uveli odvojeno prikupljanje reciklabilnog otpada i kako su građani to prihvatili?
- Prikupljanje reciklabilnog otpada je svakim danom sve bolje. Takav sustav traži i izgradnju kvalitetne i moderne sortirnice na čemu Čistoća i Grad Zadar usko surađuju. Biootpad su najviše prikupljale sredine koje imaju kompostanu, a kako ćemo je mi dobiti tek otvaranjem CGO, i to je bio razlog zašto smo malo usporeno radili po tom pitanju. Lani smo prvi put pokrenuli natječaj za zbrinjavanje otpada i to nisu one količine koje očekujemo, ali smo se pomakli s mrtve točke i njegov postotak svakim danom raste.
Zadarska Čistoća, kao i druge komunalne tvrtke na obali, izložene su tijekom turističke sezone dodatnim naporima, kada se količina otpada u nekim mjesecima utrostručuje. Što to znači za vaše redovito poslovanje i postojeći sustav zbrinjavanja otpada?
- Sve Čistoće na obali osuđene su na neke nerealne zahtjeve i za te "pikove" moramo operativno biti spremi tijekom srpnja i kolovoza. Što u osnovi znači da moramo imati više kamiona nego naše kolege u Slavoniji ili kontinentalnom dijelu Hrvatske, jer njima se količina otpada kroz godinu ne mijenja, ljeti je čak i manja, a nama, ovisno o gradu ili općini, količina raste za tri ili četiri puta. Otprilike u četiri ljetna mjeseca u Zadarskoj se županiji prikupi otpada koliko u osam ostalih mjeseci tako da ćemo uskoro morati početi razgovarati, ne samo s gradovima i općinama, nego i turističkim zajednicama, što sa smećem kojeg proizvode naši gosti. Tko će to financirati? Sada je lako kad mi otpad pokupimo i odvezemo ga na Diklo za nula kuna, ali kad ga sada budemo odvozili u CGO, a tamo odlaganje plaćamo po toni, onda je to druga matematika.
Što je rješenje?
- Većina turističkih zemalja ima tzv. ekološku rentu. Osobno sam, primjerice, u Austriji platio popriličnu ekološku rentu tijekom sezone zimskog turizma, 26 eura za sedam dana. Te države cijene svoju zemlju, svoj grad i resurse, svi gosti su navikli plaćati takvu rentu. Jedan Paris ima rentu 2 eura po noćenju, primjera je jako puno i ne vidim razlog zašto i mi ne bi išli u tom smjeru.
Tko bi ekološku rentu naplaćivao i kome bi išao taj novac?
- Naplaćivale bi ga turističke zajednice ili općine i gradovi, to je nešto što se veže uz noćenje gosta, odnosno boravišnu pristojbu.
Na kraju, za Zadrane možda i najvažnija vijest u ovom desetljeću, otvaranjem CGO zatvara se odlagalište na Diklu. Otvoreno je prije pedesetak godina, nekada na rubu grada danas gotovo u samom gradu. Diklo je u gradskom vlasništvu, a Čistoća njime gospodari. Što će se za pola godine tamo događati? Kakva mu je budućnost?
- Bit će mi jako drago ako ću ja biti direktor u čijem će se mandatu zatvoriti odlagalište na Diklu. Imam dosta prijatelja koji žive u tom zapadnom dijelu grada i dobro znam što njih godinama muči. Nadam se da na ovim našim prostorima nijedno odlagalište otpada neće više niknuti jer je to, kao što sam rekao, najgora varijanta zbrinjavanja otpada zbog mnogo stvari, a poglavito stakleničkih plinova. Što će se tamo dugoročno događati ne znam, ali Diklo sigurno ide u sanaciju, nad takvim zatvorenim odlagalištima provodi se monitoring do 30 godina, možda i manje ako bude manje stakleničkih plinova. Sanaciju će provoditi Grad Zadar u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša. Za sanaciju su potrebna velika sredstva, no svima je u interesu da se to napokon zatvori. Čistoća će u tom procesu biti prisutna u dijelu monitoringa, ali plan sanacije Dikla još nije u potpunosti preciziran tako da mi je teško govoriti o detaljima.
Uglavnom, dobivanjem uporabne dozvole za CGO u Biljanima Donji, sva odlagališta na području Zadarske županije trebala bi se zatvoriti, a sva komunalna društva otpad trebaju odvoziti u Biljane.
- Točno, u protivnom ulaganje u CGO neće imati puno smisla jer odvajanje otpada ne može biti isključivo stvar bilo koje komunalne tvrtke. Gospodarenje otpadom treba biti sinergija svih dionika procesa, između korisnika, gradova, općina i komunalaca. Taj sustav treba biti racionalan i upravljan razumnim odlukama. Ne da cijena bude kao suho zlato, ali ne i da bude populistička zbog čega će se velike komunalne tvrtke otežano razvijati. Gospodarske okolnosti su takve kakve jesu, imamo inflaciju, rast cijena, niske plaće... Ostale uslužne djelatnosti puno brže donose odluke i ljudi zbog toga jednostavno migriraju iz sustava gospodarenje otpadom u neke druge uslužne djelatnosti.
Što bi poručili građani osim da se moraju mijenjati navike i privikavati se na nove prakse. Što će građani dobiti s novim CGO-om?
- Budimo pošteni pa počnimo od sebe. Svatko od nas, uključujući mene i vas, proizvodi otpad. Ono što proizvedemo red je da i platimo, kao i za potrošenu struju ili vodu. Ako potrošimo više i platit ćemo više. Zadarska regija sigurno spada među hrvatske regije u kojima se najviše proizvodi otpada po glavi stanovnika. Potrošački način života nas tjera da svako za sebe odabere optimum. U redu su platnene vrećice ili kupovanje na veliko, ali mislim da je bit svega da steknemo naviku odvajanja otpada, da nam to postane stil života, a ne da to radimo samo zato da manje platimo račun. Moramo biti svjesni šire ekološke slike.
Znam da odvajanje otpada nije jednostavno u stanovima, ali kad nam odvajanje postane stil života, njegova količina će postati sve manja. I meni se dogodi da po navici nešto bacim i ne odvojim, ali onda shvatim, i otpad iz kante A prebacim u kantu B. Moja djeca su mi tu najveći kritičari, tako da i ja, kao formirana osoba, moram mijenjati svoje navike i mijenjam sebe jer je to jedini način da promijenimo i svijet oko nas.
