Sa sjednica Gradskog vijeća često se zbog urbanističkog kaosa i devastacije javnog prostora odapinju strelice prema Upravnom odjelu za graditeljstvo i njegovom pročelniku Darku Kasapu. Nerijetko se spominje pogodovanje investitorima, betonizacija, zakonski sumnjivo izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola, manjak parkirališnih mjesta i sve oskudnije gradsko zelenilo, a lijek za sve te bolesti vidi se u izmjenama i dopunama Prostornog plana koje nikako da završe pred Gradskim vijećem. Sve to bilo je dovoljan motiv za razgovor s pročelnikom Kasapom.
Gospodine Kasap, dojam je da velika većina Zadrana nije zadovoljna urbanističkim stanjem u kojemu se Zadar nalazi. Dijelite li mišljenje s njima?
- U prošlom sazivu Gradskog vijeća, u prosincu 2020. godine, tadašnja je politika, shvaćajući da neke stvari treba promijeniti, donijela odluku o pokretanju postupka izmjena i dopuna Prostornog plana. To znači da ni politika tada nije bila zadovoljna aktualnim stanjem, željelo se napraviti dodatni korak k novim regulativama i zaštiti javnog prostora. A sadašnje stanje u urbanizmu je posljedica perioda iz 2007. i 2008. godine kada je gospodarska recesija dovela do toga da je građevinarstvo kao pokretačka snaga svakog gospodarstva praktično bilo mrtvo. U Zadru tada niste mogli vidjeti građevinske dizalice.
Kako je to promijenjeno?
- Tadašnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana se željelo pokrenuti građevinarstvo radi ukupnog ekonomskog rasta. Ako se sjećate, tada je bio problem dobiti građevinsku dozvolu, a danas nitko takav problem nema, jer su se u međuvremenu ubrzali svi procesi, uvedene su e-dozvole, umreženi su sustavi svih institucija uključenih u izdavanje građevinskih dozvola. Ali, do izražaja je došla i činjenica što živimo na izuzetno atraktivnom prostoru Mediterana, pa je i to ostavilo traga na urbanističku situaciju u Zadru. Pitanje je samo jesmo li to mi bili dovoljno dobri jer se do dozvola dolazi brzo ili smo zbog toga loši. A to je ponekad samo stvar pristupa.
Novi saziv Gradskog vijeća sada nestrpljivo zaziva nove izmjene i dopune Prostornog plana.
- Da, kroz nove izmjene i dopune glavna nam je ambicija, bez povećanja građevinskog područja i volumena izgrađenosti, povećati zelene površine i na privatnim česticama zemljišta i na javnim površinama, te povećati broj parkirnih mjesta. Pogotovo ako se zna da je Zadar, po broju novokupljenih automobila, u samom hrvatskom vrhu. Osim toga, izmjenama i dopunama PP-a se želi potaknuti izgradnju hotela i tako utjecati na kvalitetu zadarskog turizma.
Zašto se toliko čeka na izmjene i dopune PP-a?
- Zato što on mora biti usklađen s Prostornim planom Zadarske županije, pogotovo na temu izgradnje hotela i solarnih elektrana u županijskim gospodarskim zonama. Ovih se dana očekuje donošenje Županijskog plana, pa će se Grad Zadar na njih nasloniti svojim izmjenama i dopunama PP-a koje onda mogu na Gradsko vijeće.
S Gradskog vijeća se učestalo upozorava na zadarski urbanistički nered...
- Tu je važno naglasiti da je Zakon o legalizaciji omogućio da veliki broj građana legalizira svoje objekte, ali je to, s druge strane, imalo utjecaja na stvaranje određenog „urbanističkog nereda” o kojem govorite. Gradovi i općine su u takvoj situaciji brodili između legalizacije i ambicije o urbanističkom uređenju prostora. To je bio veliki izazov koji još nije okončan, jer je u legalizaciji ostalo još nekoliko tisuća neriješenih predmeta.
Građani se često pitaju za koga se gradi ovoliki broj stanova u Zadru i tko ih to kupuje...
- I mene zapanjuje njihova količina. Ali, gradska uprava i lokalna politika ne smiju imati ingerencija nad privatnim vlasništvom niti smiju zabraniti investicije ili prodaju privatnog građevinskog zemljišta jer bi time intervenirale u tržište, što bi dovelo do niza negativnih posljedica, primjerice narasla bi cijena stambenog prostora. Ne možemo privatnom vlasniku zabraniti izgradnju koju Prostorni plan dopušta. Dakako, naša je obveza urbanistički brinuti o prostoru, a neke ćemo uvjete postrožiti, na primjer, kada je riječ o zelenim površinama, parkirnim mjestima, ukupnim gabaritima, te pritom težiti kvalitetnijem urbanističkom izgledu.
Mnogi žele imati stan baš u Zadru. Osim toga, čini mi se da mi još „štedimo u betonu”, ocjenjujemo da je najbolja investicija uložiti novac u stambenu nekretninu.
Pa je posljedica preizgrađeni grad?
- Zadar spada u gradove najpoželjnije za život, imali smo velike investicijske cikluse u infrastrukturu i stanogradnju. Neke bi stvari sigurno trebalo korigirati i to ćemo i uraditi, ali nećemo i ne smijemo na bilo koji način zaustaviti razvoj grada.
Na Gradskom vijeću se često proziva ljude iz Vašeg Upravnog odjela koji potpisuju građevinske i uporabne dozvole i njih se označava kao krivce za kaos u prostoru..
- Da, izravno se proziva tih 27 ljudi za „nezakonite” dozvole. Svaki naš referent samostalno donosi građevinske i uporabne dozvole i svojim potpisom stoji iza svog akta. Oni su zaposlenici Grada Zadra, znaju se njihova imena, a ja sam apsolutno siguran da rade dobro i kvalitetno. Vidi se to i po broju izdanih akata, jer preklani smo imali 242 izdane građevinske dozvole, a prošle godine 256.
Je li točno da su ti zaposlenici htjeli doći na sjednicu Gradskog vijeća jer su nezadovoljni što ih se javno proziva za nezakonitosti?
- Željeli su skinuti ljagu i otkloniti ta javna prozivanja. Osobno mislim da su neki gradski vijećnici željeli ukazati na nešto drugo, na ono što se u prostoru događa nakon tehničkog pregleda. I tu se slažem s njima, ali to više nije u našoj ingerenciji. Građevinska inspekcija je ta koja bi trebala djelovati ako se betoniraju zelene površine, dograđuju pergole i zimski vrtovi ili zatvaraju balkoni, dakle za sve što se događa nakon izdane građevinske i uporabne dozvole. Ali, to nije razlog za prozivanje ljudi koji odgovorno i krvavo rade svoj posao. Razgovarao sam s njima i na kraju su odustali od pojavljivanja na sjednici Gradskog vijeća.
Što je s uočljivim manjkom zelenih površina?
- Građani često vide neku zelenu površinu na privatnom građevinskom zemljištu, gdje već sutra tog zelenila više nema. Naša su odgovornost javne zelene površine i mi na tome radimo.
Kao na primjer?
- Uz Zankijevu ulicu kupljeno je 11.000 kvadrata, uređuju se zelene površine na Rivi, kroz EU projekt slijedi sadnja tisuća stabala, a na Novom Bokanjcu se pripremaju dva nova velika parka. U Prostornom planu namjeravamo predložiti okrupnjavanje zelenih površina na privatnim česticama. Za neke lokacije (SAS, Bagat, Smiljevac) smo uveli obvezu donošenja UPU-a i tamo ćemo inzistirati na zelenim površinama.
Koliko je točno da je ukidanje DPU-a i oslanjanje na UPU toliko ubrzalo procedure da je i to na kraju dovelo do povećanja gradnje?
- Kroz DPU su nekada bili zadani i oblik građevine i ceste, a UPU je fleksibilniji, pa investitorima omogućuje veću slobodu u gradnji, ali bez povećanja volumena. Mislim da bi, gdje god je to Prostornim planom moguće, trebalo omogućiti „preslagivanje volumena”, da gradnjom možeš ići u visinu, ali da ne povećavaš „tlocrtni volumen”. Dakle, nema automatizma između povećanja zelenih površina na 30 posto i povećanja volumena gradnje.
Na koncu, hoće li ulazak u šengensku zonu povećati pritisak prema dodatnoj izgradnji u Zadru?
- Uz Zagreb i jadranske gradove, mi smo tom pritisku bili izloženi i dosada, ali, da, očekujem da će pritisak rasti. I baš zato, pravi je trenutak da sve te procese urbanistički usmjerimo kroz izmjene i dopune Prostornog plana.