Poljoprivredna zadruga Masline i vino Polača Tinj vlasnika Radoslava Bobanovića i Željka Uzelca, uspostavila je suradnju s tvrtkom Energana Benkovac za preuzimanje i odvoz biomase koja nastaje rezidbom maslina i vinove loze, a služi kao tzv. „zelena energija”. Riječ je o pilot projektu na području Ravnih kotara koji skriva velike potencijale iskoristivosti biomase koja ostaje iza poljoprivrednog proizvodnog procesa, a koji može potom poslužiti kao čista zelena energija.
- Biomasu je prikupila Ilić Šumarija Županja koju je angažirala tvrtka Energana Benkovac. Mi imamo velike količine biomase jer imamo 12 tisuća stabala masline koje godišnje odbace oko 30 do 40 kg biomase po jednom stablu. Imamo i 50 tisuća čokota vinove loze gdje je odbacivanje po masi između 0,30 do 0,60 dkg po čokotu. Do sada bi na razini godine deblji dio biomase odvajali i vozili ljudima za ogrjev, dok se loza uglavnom palila, kao i ostatak maslinovih grančica. To nije bilo dobro za biosferu jer se na taj način stvarao Co2, ali nismo imali bolje rješenje.
Podupirali smo ideju da se na razini Hrvatske stvore četiri centra za preradu biomase u pelete za ogrjev ili nešto slično tome. Razmišljalo se i o komini (koštice koje ostaju od prerade maslina), ali mi je danas koristimo za gnojenje uz dodatak morske alge koja „pojede” ostatke ulja. Veći efekt bi generalno bio kad bi se sve to pretvaralo u pelete ili neku masu za grijanje. Nakon dugo godina pregovora, tvrtka Energana Benkovac poslala nam je stroj s velikim šleperom koji mogu značajne količine biomase pokupiti i odvesti. Problem je što se ta biomasa odlaže kod nas kako nam je najpraktičnije za spaljivanje, a to nije dobro iako nama smanjuje trošak.
Za buduće vrijeme bilo bi potrebno da lokalna samouprava i poduzetnici koji imaju tu biomasu nađu zajedničko rješenje lagera, odnosno odlaganja te mase. S obzirom da imamo mogućnost preko naših ministarstava poljoprivrede, zaštite okoliša i gospodarstva, koordinirati ovu temu koja je vrlo važna za buduća vremena, mogao bi se pronaći model participiranja u trošku i pripreme biomase za energane, što ne isključuje niti energane da budu partneri u tom procesu i nama nadoknade nešto troškova, jer one za sad nama ništa ne plaćaju za to. Korist je u udruživanju, čime ćemo iskoristiti biomasu, spriječiti stvaranje dodatnih emisija C02 i stvoriti zelenu energiju – kaže voditelj PZ Masvin Radoslav Bobanović.
Kad se pogledaju količine biomase samo s njihovih plantaža, jasno je o kakvim se potencijalima radi. PZ Masline i vino proizvodi oko milijun kilograma biomase, koja se potom pretvara u novu energiju. Pri tom nema čak niti stvaranja dima od korištenja te energije.
- Najlakše je možda zapaliti tu biomasu na polju, međutim mi smo ekološki biosistem i moramo se tako ponašati. Treba iskoristiti tu biomasu koja je značajna samo od nas, a kad se samo pretpostavi koje su to još količine s ostalih poljoprivrednih površina, dolazi se do značajne i praktično besplatne zelene energije – ističe Bobanović.
Kao što je u javnosti poznato, Energana Benkovac proradila je još u listopadu 2018. godine, u okviru GEEN Holdinga koji u Češkoj raspolaže s devet fotonaponskih i pet hidroelektrana, u Slovačkoj s dvije hidroelektrane i jednom fotonaponskom elektranom, a u Gruziji imaju hidroelektranu. Sirovina energane u Benkovcu je drvni otpad. Ukupna ulaganja u Benkovcu i Županji iznosila su 80 milijuna eura, a električna energija iz tih dviju elektrana distribuirala se putem HERA-e. Izlazna snaga energane u Benkovcu je 4,96 megavatsati. Kapaciteti toplinske energije postrojenja u Županji i Benkovcu kreću se između osam i deset megavata, s tim što se tvrtka godinama usredotočila i na povećanje učinkovitosti elektrana u Benkovcu i Županji te na bolju upotrebu proizvedene topline prvenstveno za proizvodnju peleta.
Objašnjavajući čitav proces, Božo Šparelić, direktor Energane Benkovac, kaže kako njihova tvrtka organizira strojeve koji dođu na plantaže PZ masline i vino i transportiraju kamionima biomasu do njihovih pogona gdje se ubacuje u kotao i pretvara u toplinsku energiju koja proizvodi paru, pokreće turbinu i proizvodi električnu energiju.
- Mi spadamo u zelenu energiju, iskoristivost je vrlo visoka. Potencijali takve bioenergije su veliki, ne samo s poljoprivrednih površina, već i s nažalost opožarenih površina. Sve to što je neiskoristivo mi možemo upotrijebiti kao zelenu energiju. Kad se radi sječa stabala, dio drvne mase je iskoristiv, sve ostalo možemo koristiti kao zelenu energiju, bez bacanja u okoliš ili nesvrhovitog, čak i štetnog spaljivanja u okolišu. Isto tako i kod orezivanja maslina ili vinograda, stvara se produkcija biomase. Pokušavamo sad organizirati taj dovoz, jer to ljudima predstavlja problem s obzirom da nije lako niti prikupljati i paliti tu biomasu. Na kraju čitavog procesa ta električna energija završava u HEP-ovim mrežama – zaključuje Božo Šparelić.