Ruski predsjednik Vladimir Putin je tijekom rata u Ukrajini više puta spominjao mogućnost nuklearnog armagedona, piše Msn.com. Optužio je zemlje NATO-a da svojom vojnom potporom Kijevu namjerno žele eskalaciju rata. Putin je upozorio zapadne čelnike da riskiraju izravan sukob s Rusijom koji bi mogao dovesti do Trećeg svjetskog rata i svega što iz toga proizlazi.
U pokušaju da poveća pritisak na NATO, Putin je nedavno naredio vježbe taktičkog nuklearnog oružja u pripremi za moguće buduće napade na Zapad. Ali svaki nuklearni napad na Zapad vjerojatno bi izazvao trenutni odgovor koji bi mogao uništiti Rusiju, prenosi Blic.
Bivši visoki ruski časnik otkrio je za "Express" koje će prve tri mete biti na udaru odmazde. Sergej Gulajev godinama je služio kao potpukovnik u sovjetskoj vojsci prije nego što je postao političar u St. Petersburgu. Kao dio vojnog roka proveo je dvije godine u 58. automobilskoj brigadi u Afganistanu tijekom 1980-ih.
- Ako Rusija prva upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, onda možemo očekivati uzvratni udar snaga NATO-a. Glavne mete mogle bi biti Moskva, Rostov - stožer fronte (Južni vojni okrug) u Ukrajini i baza podmornica Sjeverne flote - rekao je za "Express".
napadi od aljaske do meksika
Kako podsjeća Msn.com, Sjeverna flota patrolira Baltičkim morem, područjem nad kojim Rusija želi imati veću kontrolu. U idućim godinama flota bi trebala dobiti 12 novih podmornica "jasen", koje mogu nositi krstareće rakete "kalibar" i "oniks". Oba oružja mogu nositi nuklearne bojeve glave, sposobne dosegnuti cilj na Zapadu za nekoliko minuta. Očekuje se da će nove podmornice biti opremljene i "cirkonima", hipersoničnim krstarećim projektilima koji mogu nositi nuklearno oružje.
NATO trenutno posjeduje oko 4223 nuklearne bojeve glave, dok Rusija kontrolira oko 5580.
Ranije ove godine objavljen je popis lokacija u SAD-u koje bi Rusija vjerojatno ciljala u slučaju nuklearnog rata. Navedeno je više od 10 takvih mjesta, uključujući Pentagon, sjedište Ministarstva obrane SAD-a u Arlingtonu, Virginia, mornaričku bazu Norfolk koja osigurava operativnu spremnost američke Atlantske flote i sadrži najveću koncentraciju američke mornarice - 75 ratnih brodova i 134 zrakoplova te područje pomorske baze Comfort Suites Kings Bay, sjedišta američke mornarice u Camdenu, Georgia.
Moguće mete bile bi i zračna baza Barksdale u Louisiani, gdje se nalazi američko 2. bombaško krilo, zračna baza Whiteman u Missouriju, u kojoj se trenutno nalaze bombarderi B-2 Spirit, zračna baza Kirtland u Novom Meksiku, gdje je nuklearno Središte za oružje nalazi se Zapovjedništvo zračnih snaga i USSTRATCOM – strateško zapovjedništvo SAD-a odgovorno za stvari poput strateškog nuklearnog odvraćanja, globalnog napada i kibernetičke obrane.
Na popisu su i VLF odašiljač Lualualei, postrojenje američke mornarice na Havajima, 21. eskadrila za podršku snaga u bazi zračnih snaga Peterson u Coloradu, zračna baza Warren, jedna od tri strateške raketne baze, zračna baza Minot u Sjevernoj Dakoti, gdje se održavaju bombarderi B-52H, zračna baza Hill, zapovjedništvo zračnih snaga Utaha i glavna baza zračnih snaga SAD-a, i zračna baza Malmstrom, dom 341. raketnog krila, interkontinentalne raketne jedinice Zapovjedništva zračnih snaga za globalne udare.
napadi na ruski teritorij
Potencijalna meta bila bi i radio postaja Jim Creek u blizini Ososa, Washington, vrlo niskofrekventni radio odašiljač američke mornarice, koji se uglavnom bavi jednosmjernom komunikacijom s podmornicama i čija je primarna misija odašiljanje zapovijedi podmornicama Pacifička flota. Sjedište postaje je u blizini Osasa, Washington.
Ruski predsjednik često je spominjao nuklearni arsenal Moskve u prvim danima invazije na Ukrajinu, opetovano obećavajući da će koristiti sva potrebna sredstva za obranu Rusije. Kasnije se činilo da je ublažio svoju retoriku, navodno nakon što su ga kineski dužnosnici uvjerili da odustane od nuklearnih prijetnji, ali je nedavno upozorio zemlje NATO-a da riskiraju izazivanje nuklearnog rata ako rasporede trupe u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prvi je progovorio o mogućnosti slanja zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu, ali su njegovu ideju podržale samo baltičke zemlje i Poljska, dok su ostale zemlje NATO-a, uključujući Njemačku, oštro kritizirale njegovu izjavu.
"Spiegel" je nedavno objavio da baltičke zemlje ne isključuju slanje svojih vojnika u Ukrajinu ako Rusija postigne značajne uspjehe na bojnom polju.
Zahuktalo se i pitanje ukrajinske upotrebe zapadnog oružja za napade na rusko tlo, nakon što su sa Zapada stigli signali Kijevu da prijeđe rusku "crvenu liniju". Dok je šef britanske diplomacije David Cameron početkom svibnja rekao da Kijev "ima pravo" slobodno gađati mete na ruskom teritoriju, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg krajem ovog mjeseca pozvao je članice saveza da dopusti Ukrajini da gađa ciljeve unutar Rusije dobivenim oružjem.
U međuvremenu je NATO prvi put od početka rata u Ukrajini identificirao najmanje dvije crvene linije koje bi - ako ih Moskva prijeđe - mogle dovesti do izravne intervencije u sukobu u Ukrajini. Prva crvena linija odnosi se na izravnu ili neizravnu intervenciju treće strane u ratu protiv Ukrajine, dok je druga vojna provokacija protiv baltičkih zemalja, Poljske ili Moldavije.
Ukrajina je u ponedjeljak upotrijebila bespilotnu letjelicu za napad na ruski vojni radar u Orsku, udaljenom 1800 km od mjesta lansiranja. Putin je u utorak rekao da određene članice NATO saveza "trebaju shvatiti čime se igraju" kada predlažu da se Kijevu dopusti izvođenje napada na ruski teritorij, prenosi Blic.
