Ja ću tebi dati svoje pare za vlast u Americi, a ti ćeš meni dati državne pare za vlast u svemiru – tako nekako, prema Reutersu, izgleda političko-ekonomski dogovor između najbogatijeg Zemljanina Elona Muska i novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Time postaje jasnije zašto je Musk uložio 119 milijuna dolara u Trumpovu kampanju.
„San Elona Muska o prijevozu ljudi na Mars postat će veći nacionalni prioritet pod upravom novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa”, piše Reuters, pozivajući se na četiri izvora upoznata s Trumpovom agendom svemirske politike.
Izvori navode da Trumpova administracija sprema velike promjene u vezi NASA-ina programa Artemis koji se bavi istraživanjem Mjeseca: izgleda da će se istraživački fokus i novčana sredstva preusmjeriti s Mjeseca na Mars, pri čemu će još istaknutiju ulogu nego dosad igrati Muskova tvrtka SpaceX, koja proizvodi svemirske letjelice i pruža usluge svemirskog transporta. Musk je davno objavio da mu je krajnji cilj kolonizacija Marsa, a čini se da mu je Trump u tome spreman pomoći.
„Očekuje se da će se NASA-in program Artemis, koji ima za cilj koristiti SpaceX-ovu raketu Starship za slanje ljudi na Mjesec (...), sada pod Trumpom više usredotočiti na Crveni planet i ciljati na slanje bezposadnih misija na Mars već ovog desetljeća”, navodi Reuters.
Spomenuta agencija pritom podsjeća da je u rujnu, „tjednima nakon što je Musk podržao Trumpa”, ovaj potonji rekao novinarima da je Mjesec samo „lansirna rampa” za njegov krajnji cilj da dosegne Mars, dok je u listopadu Musk plesao na pozornici na Trumpovom skupu, noseći majicu s natpisom „Occupy Mars”.
Birokratska gnjavaža
„U najmanju ruku, dobit ćemo realističniji plan za Mars, vidjet ćete da je Mars postavljen kao cilj”, potvrdio je za Reuters konzultant za svemirsku industriju Doug Loverro, koji je u Trumpovom prvom mandatu vodio NASA-inu jedinicu za istraživanje.
Iz NASA-e su tim povodom poručili kako „ne bi bilo prikladno špekulirati o bilo kakvim promjenama s novom administracijom”, dok su Reutersovi izvori ostavili mogućnost da se ovi planovi promijene, ovisno o sastavu Trumpova tranzicijskog tima koji će novi američki predsjednik oblikovati sljedećih tjedana.
Program Artemis za istraživanje Mjeseca Trump je pokrenuo 2019. godine, tijekom svog prvog mandata, i to je bila jedna od rijetkih njegovih inicijativa koje su nastavljene i pod administracijom predsjednika Joea Bidena, no Trumpovi savjetnici iz svemirske industrije tvrde da je program zastao u njihovoj odsutnosti, te ga sada žele obnoviti.
Posebno je nestrpljiv Elon Musk, koji je više puta javno kritizirao stroge regulative vladina Ureda za komercijalni svemir Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA), smatrajući da ta birokracija usporava razvoj SpaceX-ove rakete Starship. Reuters podsjeća da je Musk, kao uvjet za svoju podršku Trumpu, tražio upravo deregulaciju u svemirskoj industriji - odnosno smanjenje vladinih propisa - kako bi ubrzao svoje svemirske projekte.
Stoga Reutersovi izvori najavljuju da će pod Muskovim pritiskom doći do promjena u radu spomenutog vladinog ureda, na način da će NASA pod Trumpom „vjerojatno favorizirati svemirske ugovore s fiksnom cijenom koji prebacuju veću odgovornost na privatne tvrtke”, odnosno na Muskov SpaceX, čime će se smanjiti prekomjerni troškovi „koji su opteretili proračun Artemisa”.
Zemlja i nebo
Međutim, kako se kaže, dok jednome osvane, drugome omrkne: favoriziranje Muskove rakete Starship moglo bi stvoriti probleme za razvoj NASA-ine rakete Space Launch System (SLS), u čiji je razvoj od 2011. utrošeno oko 24 milijarde dolara. Otkazivanje tog programa, navode stručnjaci, moglo bi koštati tisuće radnih mjesta i ostavilo bi SAD još ovisnijim o Muskovom SpaceX-u.
Dakako, Muska to pretjerano ne brine. On je u rujnu izjavio da će SpaceX spustiti raketu Starship na Mars već 2026. godine, a da će misija s ljudskom posadom uslijediti za četiri godine. Drugim riječima, prema Muskovim ambicioznim planovima, čovjek bi se njegovom letjelicom trebao spustiti na Mars već do kraja Trumpova mandata.
Trump je na predizbornim skupovima izjavljivao da je upoznat s tim Muskovim idejama, dok eksperti ističu da je slanje ljudske posade na Mars ne samo ambicioznije od fokusiranja na Mjesec, nego je i puno rizičnije i skuplje. Štoviše, mnogi stručnjaci u svemirskoj industriji upozoravaju da je Muskov vremenski okvir za slanje ljudi na Mars apsolutno nerealan, te ga smatraju nevjerojatnim.
„Ako itko može ostvariti jednosmjernu misiju prema Marsu u sljedeće četiri godine, to je SpaceX. No govoriti o misiji s posadom – to je posve druga priča”, smatra Scott Pace, najviši dužnosnik za svemirsku politiku tijekom Trumpova prvog mandata.
Uglavnom, bez obzira hoće li Musk stići na Mars prije kraja Trumpova mandata ili neće, čini se da u sektoru istraživanja svemira državna agencija gubi bitku od privatnog kapitala. Ako je tako na zemlji, zašto bi na nebu bilo drukčije?