Za vrijeme samita NATO-a u Washingtonu Bijela kuća i njemačka Savezna vlada su zajednički objavile da će, počevši od 2026., Sjedinjene Države u Njemačkoj privremeno stacionirati sustave oružja dalekog dometa.
To će biti prvi put od kraja Hladnog rata da će se u Njemačkoj instalirati američki sustavi naoružanja koji dosežu sve do Rusije. Nije poznato gdje će ovo oružje biti raspoređeno, ali se zna da su krstareće rakete Tomahawk dio ovoga arsenala kao sastavni dio američke (i britanske) ratne mornarice.
Američka objava ovoga plana izazvala je veliki diplomatski bijes u Moskvi i izazvala usporedbe s europskim raketnim krizama iz 1980-ih. Ruski i američki dužnosnici međusobno su razmijenili optužbe za izazivanje eskalacije, a i stručnjaci za kontrolu naoružanja su upozorili da bi raspoređivanje ovih projektila na europskom kontinentu, prvi put nakon raspada sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, moglo potaknuti novu utrku u naoružanju.
Odluku o stacioniranju nenuklearnih krstarećih raketa Tomahawk, SM-6 i hipersoničnih projektila u Njemačkoj pozdravio je njemački kancelar Olaf Scholz.
„Znamo da je u Rusiji došlo do nevjerojatnog nagomilavanja oružja koje prijeti europskom teritoriju. Njemačka mora imati vlastitu zaštitu za odvraćanje, a za to je nužno precizno oružje. Ova odluka je dugo pripremana”, pojasnio je Scholz.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) je u intervjuu za Tagesthemen, informativnu emisiju javnog servisa ARD, rekao da planiranim stacioniranjem Njemačka nadoknađuje nedostatak svojih vojnih sposobnosti. Pistorius upozorava na to da Rusija već duže vrijeme ima iste takve sustave stacionirane u Kalinjingradu, a što je doslovce „nadomak Njemačke i drugih europskih naroda". Efikasno odvraćanje te opasnosti po njemu zahtijeva sustave koji i mogućem ruskom agresoru jasno daju do znanja da smo u stanju i da smo spremni braniti se.
„Na svaki udarac protiv nas bit će odgovoreno - i to konvencionalno", poručio je Pistorious, najavivši da će Njemačka i sama ubuduće početi razvijati takve sustave, ali će svakako potrajati dok se oni budu mogli proizvoditi u Europi.
Sporazum o krstarećim projektilima naišao je na oštro protivljenje nekih drugih političara u Njemačkoj. Kritičari ovog američko-njemačkog poteza ustvrdili su da je to veliki korak unatrag u pokušajima smanjenja svjetskog nuklearnog arsenala. Zemaljske rakete dometa većeg od 500 km zabranjene su, podsjećaju, prema ugovoru između Moskve i Washingtona još 1987.
Njemačka oporbena političarka Sahra Wagenknecht iz novoutemeljene krajnje ljevičarske stranke Razum i Pravda rekla je da stacioniranje jurišnih projektila na njemačkom tlu neće povećati sigurnost zemlje, već će prije povećati rizik da sama Njemačka postane poprište rata.
Dietmar Bartsch, glasnogovornik ljevičarske stranke Die Linke, također je pitijski upozorio na novi rat u naoružanju, ali ne spominjući da je ruski despot Vladimir Putin proizvodnju krstarećih projektila u zadnje dvije godine povećao više od osam puta.
Čelnik krajnje desnog populističkog AfD-a Tino Chrupalla rekao je da bi promjena politike Njemačku mogla pretvoriti u metu te je optužio Scholza jer je "dopustio da odnos Njemačke s Rusijom bude trajno oštećen". O istom trošku pohvalio je, krajnje predvidivo, mađarskog predsjednika Viktora Orbana koji upravo u svojstvu Putinova kurira obilazi svijet glumeći mirotvorca. Njemačkom kancelaru iz Alternative za Njemačku poručuju da može i mora puno naučiti od Orbana, što je dovoljno da se shvati kakva je to zapravo njemačka alternativa.