Ono što su mirotvorci sanjali, ipak se dogodilo: na jedno od ključnih mjesta u novoj republikanskoj administraciji Donald Trump je imenovao Tulsi Gabbard. Ova nekadašnja demokratska kongresmenka i bivša predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke bit će direktorica Nacionalne obavještajne službe, koja nadzire rad svih 18 američkih obavještajnih agencija.
„Znam da će Tulsi u našu obavještajnu zajednicu unijeti neustrašivi duh koji je obilježio njenu slavnu karijeru, braneći naša ustavna prava i osiguravajući mir kroz snagu. Tulsi će nas sve učiniti ponosnima!” poručio je Trump.
A Gabbard je već u prvim intervjuima nakon imenovanja barem retorički opravdala goleme nade koje se u nju polažu, poručivši da će joj glavni cilj biti „sprečavanje izbijanja nuklearnog rata i Trećeg svjetskog rata”.
S obzirom na globalnu situaciju i golemi američki utjecaj na tu situaciju, reklo bi se da ovo imenovanje dolazi u zadnji čas, pogotovo što su neka druga Trumpova imenovanja pobudila ozbiljne sumnje da će on doista zaustaviti američke ratove, kako je to obećavao u kampanji.
Spomenimo samo da je na funkciju državnog tajnika postavio republikanskog „jastreba” Marca Rubija, poznatog po zagovoru američkih vojnih intervencija širom svijeta.
Tulsi Gabbard je iz dijametralno suprotnog filma: ona je najveći protivnik američkih intervencija od svih etabliranih političara u SAD-u. Pritom, za razliku od Rubija, ona zna što je rat: kao 23-godišnjakinja je 2004. dobrovoljno otišla u rat u Iraku, gdje je provela 12 mjeseci kao medicinski specijalist pri 29. američkoj brigadi, a također je služila i kao vojni policajac, te je i odlikovana za svoj doprinos u američkoj vojsci.
Kako je kasnije rekla, to ju je ratno iskustvo zauvijek promijenilo.
Odlazak u Damask
Iako je i poslije, paralelno s političkom, nastavila razvijati i vojnu karijeru (2007. je diplomirala na vojnoj akademiji u Alabami, kao prva žena s najvišim rezultatima u 50 godina postojanja te akademije, a postala je i šef vojne policije pri 29. brigadi, te je i danas pričuvna časnica SAD-a), vrijeme provedeno u Iraku otvorilo joj je oči u pogledu američkog vojnog intervencionizma.
Otada žestoko kritizira vojne agresije SAD-a u inozemstvu: poznata je njena izjava da je od svih američkih ratova u zadnjih 80 godina moralno opravdan bio samo Drugi svjetski rat.
Zahtijevala je da se američka vojska povuče iz Afganistana, snažno se protivila uplivu SAD-a u sirijski rat, kao i američkom naoružavanju saudijskog agresora u jemenskom ratu, a doslovno od prvog dana ukrajinskog rata oštro kritizira Bidenovu administraciju zbog kvarne uloge u tom ratu.
Među ostalim, optuživala je američke predsjednike – i demokrata Baracka Obamu i republikanca Trumpa – da su svojom „politikom smjene režima” i podržavanjem al-Qa‘ide i drugih islamističkih militanata direktno krivi za eskalaciju rata u Siriji i tamošnju izbjegličku krizu.
Štoviše, jedina je od svih američkih političara za vrijeme tog rata, u siječnju 2017. godine, otišla u Damask i sastala se sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom, kako bi čula i drugu stranu. Nakon toga je izjavila da „Assad nije neprijatelj SAD-a i Sirija ne predstavlja prijetnju SAD-u”.
Kad su je pitali zašto je otišla kod „diktatora”, odgovorila je: „Ako nam je doista stalo do sirijskog naroda, do njihove patnje, onda se moramo moći sastati sa svakim s kim je potrebno ako postoji mogućnost da postignemo mir.”
Naravno, nakon tog posjeta Damasku ratni huškači odmah su je označili kao „prijateljicu zlih režima”, ali ona im je elegantno odbrusila: „Oni koji se protive ratovima za promjenu režima u Iraku/Libiji/Siriji etiketiraju se ‘ljubiteljima diktatora‘ ili ‘prijateljima‘ zlih režima. Amerikanci neće nasjesti na to.”
Sljedbenica Bernieja Sandersa
Spomenuli smo i njeno protivljenje tijesnim američkim vezama s apsolutno nedemokratskim režimom Saudijske Arabije, koju je SAD oružano pomagao u agresiji na Jemen. O tome se Tulsi Gabbard oglasila još 2016. godine:
„Saudijska Arabija nastavlja trošiti milijarde dolara za širenje vehabističke salafističke ideologije koja pokreće skupine kao što su ISIL, al-Qa‘ida i druge džihadističke organizacije diljem svijeta. SAD mora prestati s naoružavanjem Saudijske Arabije”, napisala je tada na Twitteru.
A dvije godine kasnije, nakon što je tadašnji američki predsjednik Trump izjavio da podržava Saudijsku Arabiju i nakon ubojstva novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu – koje su počinili saudijski agenti – bez dlake na jeziku je napala svog sadašnjeg šefa: „Hej Trumpe: biti kurva Saudijske Arabije ne znači ‘Amerika na prvom mjestu‘.”
U međuvremenu je, na demokratskim predizborima 2016. godine - kada se ključna bitka za demokratsku predsjedničku nominaciju vodila između Hillary Clinton i socijalističkog senatora Bernieja Sandersa - podržala Sandersa, s obrazloženjem da je Clinton „predani vojni intervencionist”, dok je Sanders „pouzdaniji po pitanju rata i mira”. Tri godine kasnije je prozvala Clinton kao „kraljicu ratnih huškača”, da bi u listopadu 2022. konačno napustila Demokratsku stranku, postavši nezavisna zastupnica.
„Ne mogu više ostati u današnjoj Demokratskoj stranci. Sada je pod potpunom kontrolom elitističke kabale ratnih huškača”, objasnila je tada u vlastitom podcastu.
‘Biden je mogao spasiti Ukrajinu‘
Nakon što je 24. veljače 2022. dotad osmogodišnji građanski rat u Donbasu dobio novu dimenziju agresijom ruske vojske na Ukrajinu, Gabbard je isti dan reagirala objavom na Twitteru:
„Ovaj rat i patnja mogli su se lako izbjeći da su Bidenova administracija i NATO jednostavno priznali legitimnu sigurnosnu zabrinutost Rusije u vezi s članstvom Ukrajine u NATO-u, što bi značilo američke/NATO snage točno na granici Rusije.”
A tri dana kasnije javno je pozvala čelnike Rusije, Ukrajine i SAD-a da „prigrle duh mira” i dogovore se da Ukrajina postane neutralna zemlja. Dakako, pleme ratnih huškača to joj nije moglo oprostiti, već su je odmah okvalificirali kao „putinofila”. Jedan iz tog plemena, bivši poljski veleposlanik u SAD-u Marek Magierowski, ovog je tjedna baš taj njen preklanjski poziv da se prigrli „duh mira” iskoristio kako bi „dokazao” da je Gabbard „ruski igrač”:
„Budući da ona sada postaje šefica cijele američke obavještajne zajednice, ovo je sigurno vrlo uznemirujući signal”, rekao je Magierowski na poljskoj televiziji.
Dakle, zalaganje za mir je „uznemirujuće”. To je sve što treba znati o plemenu ratnih huškača. Naravno, Tulsi Gabbard nije ostala dužna tom plemenu, o čemu svjedoči jedna od njenih objava na YouTubeu:
„Ratni huškači tvrde da moramo zaštititi Ukrajinu jer je to ‘demokracija‘. Ali oni lažu. Ukrajina zapravo nije demokracija. Da bi se zadržao na vlasti, ukrajinski predsjednik ugasio je tri TV stanice koje su ga kritizirale i zatvorio čelnika oporbene političke stranke koja je zauzela drugo mjesto na izborima, te je uhitio i zatvorio njezine vođe. To je točno ono za što optužuju Putina. Ali Ukrajina sve to radi uz podršku SAD-a”, poručila je Gabbard.
Isprika LGBT zajednici
Tulsi Gabbard rođena je 1981. u Američkoj Samoi, daleko na Pacifiku, a obitelj se preselila na Havaje kad je imala dvije godine. Rođena je u rasno i vjerski miješanom braku: otac joj je tamnoputi katolik iz Samoe, a majka joj je bjelkinja i hinduistkinja iz Indiane.
I sama Tulsi Gabbard deklarira se kao hinduistkinja, te će ostati zapamćena kao prva članica Zastupničkog doma SAD-a u povijesti koja je prisegnula na svetu hinduističku knjigu Bhagavad Gitu.
Majčin hinduistički utjecaj ogleda se u možda jedinoj stvari u kojoj ova političarka odstupa od progresivne matrice. Naime, Gabbard snažno i posve nekritički podržava desničarskog indijskog premijera Narendru Modija, te nikad nije komentirala optužbe za religijski ekstremizam koje ga prate.
U svim drugim stvarima Gabbard ima progresivna i liberalna stajališta. Doduše, u ranoj mladosti oštro se protivila istospolnim brakovima – što se tumači katoličkim utjecajem njenog oca, poznatog anti-LBGT aktivista – ali je te stavove kasnije revidirala upravo zahvaljujući služenju u američkoj vojsci u muslimanskim zemljama Bliskog istoka (2009. je služila i u Kuvajtu), što joj je po vlastitom priznanju promijenilo perspektivu o LGBT zajednici.
„Iskusivši kao žena iz prve ruke utjecaj zemalja koje djeluju kao moralni arbitri za svoje građane, to me doista natjeralo da ponovno razmislim o svojim pozicijama. Ne smijemo dozvoliti da nam vlasti određuju naš osobni život”, kazala je kasnije.
Štoviše, 2012. se javno ispričala LGBT aktivistima na Havajima zbog svojih ranijih stavova, a par godina kasnije je izjavila da „gay brakove treba slaviti”.
Osim američkim vojnim intervencijama, Tusli Gabbard se protivi i bankarskim lobijima i moćnim korporacijama, što je osobito došlo do izražaja kada je povela prosvjede protiv TPP sporazuma (Trans-pacifičko partnerstvo), ističući da takvi sporazumi prvenstveno koriste velikim multinacionalnim korporacijama, a idu na štetu američkih radnika.
„TPP sporazum će biti dobar za Wall Street, banke i multinacionalne korporacije, a razbijat će se preko leđa radnih Amerikanaca... Učinit ću sve što je u mojoj moći da porazim TPP”, poručila je tim povodom.
Zbog svih tih stvari mnogi sanjaju i priželjkuju da upravo Tulsi Gabbard u budućnosti postane prva žena predsjednica Amerike.