Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao burne reakcije svojim izjavama o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
Ako je novoizabrani predsjednik doista odlučio kontrolirati najveći otok na svijetu, mogao bi ga pokušati kupiti ako autonomni teritorij proglasi neovisnost od Danske.
Također bi mogao razmotriti opciju da Grenland postane američki teritorij sličan Portoriku ili da se uključi u sporazum poput onoga koji SAD ima s Mikronezijom i Maršalovim Otocima, gdje američka vojska ima neograničen pristup u zamjenu za obranu i financijsku pomoć.
"Postoji mnogo različitih modela uprave pod Ministarstvom unutarnjih poslova", rekao je Alex Gray, bivši šef osoblja u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom prve Trumpove administracije. "Nije sve jednoobrazno i već imamo presedane za različite opcije."
Mogućnosti i prepreke
Ako ne može kupiti Grenland, Trump bi mogao pokušati postaviti još vojnih baza kako bi držao na oku Rusiju i Kinu. No, sve to ovisi o pristanku Grenlanđana, koji možda neće podržati takve planove, piše Politico.
Ljudi iz Trumpovog okruženja počinju ozbiljno razmišljati o pregovorima koji bi mogli dovesti do toga da ovaj otok postane američki teritorij. Gray je izjavio da bi to bio dio šire strategije da se američka vanjska politika usmjeri prema zapadnoj hemisferi, jer Rusija i Kina pokazuju interes za regiju.
"Ne mislim da je nemoguće da se dogodi izravna kupnja", rekao je Gray, ukazujući na povijesni primjer danske kupnje otoka St. Croix u 17. stoljeću, koji su kasnije kupile SAD kao dio sporazuma 1916. i sada je dio Djevičanskih otoka.
Međutim, mnogi Grenlanđani izražavaju sumnju bi li željeli postati dio Sjedinjenih Država. Premijer Grenlanda, koji se zalaže za neovisnost od Danske u sljedećem desetljeću, izjavio je da Grenland "nije na prodaju i nikada neće biti na prodaju".
Trump je također rekao da ne isključuje mogućnost vojne invazije, što bi izazvalo uzbunu u cijelom svijetu.
"To bi bilo kao korištenje taktike Saddama Husseina i Vladimira Putina", rekao je Brian Finucane, bivši pravni savjetnik u State Departmentu za vrijeme tri predsjednika. "Ova Trumpova retorika je zabrinjavajuća, jer on je budući predsjednik Sjedinjenih Država, a same njegove riječi imaju posljedice na međunarodne odnose."
Ekonomske i pravne prepreke
Jedan od glavnih izazova je ogroman gospodarski potencijal Grenlanda. Ispod dijelom otopljenog arktičkog leda leže milijarde dolara vrijedni minerali i ugljikovodici. Osim toga, međunarodni zakoni čine kupovinu ili prodaju teritorija tabu temom, ako ne i direktno ilegalnom.
"Ako se ovakav potez ne prepozna kao valjan i legitiman na međunarodnoj razini, mogao bi izazvati brojne komplikacije", rekao je Scott Anderson, bivši pravni savjetnik State Departmenta.
Vojni i strateški interesi
Kad bi Grenland stekao neovisnost, SAD bi mogao pregovarati o sporazumu sličnom sporazumima Zajednice neovisnih država (COFA) koje ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Ovi sporazumi SAD-u dopuštaju ekskluzivni vojni pristup i pravo odlučivanja o tome koje druge nacije mogu rasporediti trupe na tom području.
Takav dogovor omogućio bi Pentagonu veću nazočnost u regiji i spriječio pristup Kine arktičkim brodskim rutama dok se polarni led topi, kao i ruskim zračnim i pomorskim bazama na obližnjem poluotoku Kola.
Kontrola kroz baze podataka
Ako ne uspije kupiti Grenland ili postići sporazum o suradnji, Trump bi mogao razmisliti o proširenju postojećih američkih vojnih baza. Na primjer, baza Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda već ima sustave ranog upozoravanja, a dodatni senzori mogli bi popuniti praznine u nadzoru nad dijelovima Atlantskog i Arktičkog oceana.
"To što je Grenland pod pritiskom Rusije ili Kine nije u interesu ni Danske ni SAD-a", rekao je Gray, dodajući da bi takav potez imao i stratešku važnost, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....