Kako Izrael financira rat? Izašla je zanimljiva računica...

Tijekom ove godine Izrael je poslao tisuće vojnika u Gazu i južni Libanon, izveo je tisuće zračnih napada na neprijatelje i potrošio milijune dolara na sustave protuzračne obrane kako bi zaustavio nadolazeće projektile i dronove.

Izraelska vlada procjenjuje da bi ratovi protiv Hamasa i Hezbolaha na kraju mogli koštati više od 60 milijardi dolara.

Oni su već ozbiljno pogodili izraelsku privredu. „Nalazimo se u najdužem i najskupljem ratu u izraelskoj povijesti“, rekao je ministar financija Bezalel Smotrich u izraelskom Knesetu u rujnu 2024. godine.

Dodao je da bi cijena vojnih akcija mogla iznositi između 200 i 250 milijardi šekela (između 54 i 68 milijardi dolara).

Izraelsko bombardiranje Libanona i njegov vojni upad na jug zemlje, plus projektili koje je ispalio da bi zaustavio zračni napad Irana, nastavit će dizati cijenu rata.

Doktor Amr Algari, ekonomist sa Sveučilišta Sheffield Hallam u Velikoj Britaniji, kaže da bi zbog proširivanja sukoba račun, prema gruboj procjeni, mogao skočiti na 350 milijardi šekela (93 milijardi dolara) ako bi se rat nastavio tijekom čitave 2025. godine.

To iznosi otprilike šestinu izraelskih godišnjih nacionalnih prihoda, poznatijih i kao bruto domaći proizvod (BDP), koji je 1,99 bilijuna šekela (530 milijardi dolara).

Kako Izrael financira ratove? Banka Izraela povećava prodaju vladinih obveznica, zadužujući se da bi platila ratne troškove.

Ona je podigla rekordnih osam milijardi dolara od prodaje obveznica u samo jednom izdavanju u ožujku 2024. godine.

Izrael prodaje obveznice zajmodavcima u okviru Izraela i u inozemstvu, u koje spadaju i „obveznice dijaspore“, koje se prodaju Židovima izvan Izraela.

Podaci Izraelske banke pokazuju da su stranci postali manje spremni kupovati izraelske vladine obveznice. Banka kaže da se samo 8,4 posto njih drži u inozemstvu, za razliku od 14,4 posto u rujnu 2023. godine - mjesec dana prije nego što je započeo izraelski sukob s Hamasom.

„Rezultat je da su kamatne stope vladinih obveznica skočile, kako bi postale atraktivnije stranim kupcima“, kaže prof. Manuel Trajlenberg, ekonomist sa Sveučilišta u Tel Avivu.