Što ti je život: dok Zapad čeka da Rusija pod teretom sankcija ekonomski propadne i bankrotira, ovotjedni izvještaj Eurostata pokazuje da je u drugom kvartalu ove godine broj bankrota tvrtki u EU zemljama dosegnuo najvišu razinu od početka prikupljanja podataka 2015. godine.
Konkretno, Eurostatov izvještaj je pokazao da je u odnosu na prethodni kvartal broj stečajeva EU tvrtki porastao za 8,4 posto i time dosegnuo rekordne razine, nezabilježene još od 2015. godine, kada je Eurostat počeo prikupljati ove podatke.
Pritom je, kako se navodi u izvještaju, u drugom kvartalu „zabilježen rast stečajeva tvrtki u svim sektorima gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal”. Gledajući prema područjima djelatnosti, broj stečajeva je najviše porastao u sektoru smještaja i prehrane (24%), prijevoza i skladištenja (15%), te obrazovanja, zdravstva i društvenih djelatnosti (10%).
U usporedbi s prethodnim kvartalom, EU zemlje s najvećim porastom broja stečajnih prijava bile su Mađarska (41%), Latvija i Estonija (po 25%).
Porast stečajeva tvrtki u EU državama još je veći ako se protekli kvartal usporedi s posljednjim kvartalom prije pandemije koronavirusa, dakle s četvrtim kvartalom 2019. godine. U djelatnostima smještaja i prehrane stečajevi su otada porasli za čak 83 posto, a u sektoru prijevoza i skladištenja za 57 posto.
„Razlozi kao što su energetska kriza u Europi i visoki troškovi života uzrokovani povećanjem inflacije, naročito cijena hrane, pridonose porastu bankrota diljem EU”, konstatirao je turski dnevni list Yeni Safak, prenoseći ovaj Eurostatov izvještaj.
Srozavanje standarda
Eurostat dalje navodi da je i broj registracija novih poduzeća u zemljama Europske unije u drugom kvartalu smanjen za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, iz čega se dade zaključiti da su nesuđeni europski poduzetnici sve obeshrabreniji negativnim gospodarskim indikatorima.
To je ekonomska slika današnje Europe: broj stečajeva raste, a broj novootvorenih tvrtki pada.
S druge strane, ruska ekonomija ne pokazuje takve znakove agonije. Štoviše, MMF je nedavno čak i povećao projekcije rasta ruskog gospodarstva u 2023. godini na 1,5 posto.
Kako vidimo, Zapad se u mahnitoj želji da sankcijama oslabi Rusiju „malo” prekombinirao. To se jasno vidi i na Eurostatovu grafikonu, iz kojega je očito da se u drugom tromjesečju 2023. broj stečajeva poduzeća u EU-u povećao šesti kvartal zaredom, odnosno da je počeo rasti upravo kada je počeo ukrajinski rat.
Zapravo, da budemo posve precizni: stečajevi tvrtki širom Europske unije naglo su počeli rasti upravo od trenutka kada je Zapad – a među njima i EU zemlje – uveo Rusiji sankcije, koje su bumerang-efektom havarirale i europska gospodarstva.
Narod je takve pojave sublimirao u poslovici: „Tko drugome jamu kopa, sam u nju pada.”
Čini se da je taj mitski narod značajno inteligentniji i od tvoraca antiruskih sankcija i od Europljana koji i dalje mirno trpe rekordnu inflaciju i srozavanje vlastitog standarda u ime somnabulne ideje da će ruska krava krepati od gladi