Od početka rata u Ukrajini mnogi naši građani taj sukob poistovjećuju s Domovinskim ratom.
U toj se analogiji kompleksni “ukrajinski čvor” tumači jednostavnom jednadžbom o agresoru i žrtvi, u kojoj su Rusi jednako Srbi, a Ukrajinci su jednako Hrvati. I točka, nema se tu dalje što pričati.
Toj uprošćenoj crno-bijeloj slici svijeta nije odolio ni hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je prošle nedjelje u švicarskom Bürgenstocku – gdje je sudjelovao na mirovnom samitu o Ukrajini – izjavio da Hrvatska može puno pomoći Ukrajini “s obzirom na naše iskustvo žrtve velikosrpske Miloševićeve agresije”.
Međutim, taj narativ ne prolazi test stvarnosti. Jer svaka dublja analiza pokazuje da su razlike između ukrajinskog i Domovinskog rata znatno veće od sličnosti. U stvarnosti, ta nepodnošljiva lakoća generalizacije u situaciji dvaju neusporedivih ratova vodi u pogrešne zaključke o uzrocima, tijeku, ishodu i posljedicama rata u Ukrajini.