Tisuće turista zaglavljenih na aerodromu, piste pretvorene u rijeke, a automobili plivaju gradom. Ovako posljednjih nekoliko dana izgleda Dubai, pustinjski grad koji je pogodila najveća kišna oluja u povijesti. Postapokaliptične scene na ulicama najnaseljenijeg grada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima obišle su svijet, a mnogi se pitaju kako je došlo do prirodne katastrofe i je li bilo moguće spriječiti njene smrtonosne posljedice.
Društvene mreže su požurile pronaći krivca u zasijavanju oblaka, jednom vidu geoinženjeringa, koji se između ostalog koristi za izazivanje i pojačavanje količine kiše. No eksperti upozoravaju da je pogrešno vjerovati da je samo prisiljavanje oblaka da ispuštaju oborine uzrokovalo vremensku kataklizmu.
Sijanje oblaka je tehnika manipuliranja vremenskim prilikama ispuštanjem tvari koje upijaju vlagu iz okoline (poput srebrnog jodida) u oblake, a koje pomažu da se vodena para lakše kondenzira u kapljice vode. Zemlje diljem svijeta koriste tu metodu već više od pola stoljeća, ali još nijedno znanstveno istraživanje nije dokazalo da ona značajno povećava količinu oborina. U prosjeku, sijanje oblaka povećava stopu padalina za otprilike pet do 15 posto godišnje. A u Dubaiju je u 24 sata palo kiše koliko inače padne u gotovo dvije godine.
"Zasijavanje oblaka ne može stvoriti oblake ni iz čega. Ono potiče vodu koja je već na nebu da se brže kondenzira i ispusti vodu na određenim mjestima. Dakle, prvo vam je potrebna vlaga. Bez nje ne bi bilo oblaka", objasnila je klimatologinja Friederike Otto za Znanstveni medijski centar.
Emiratski Nacionalni centar za meteorologiju (NCM), koji nadzire operacije sijanja oblaka, kaže da nije bilo operacija sijanja oblaka prije ili tijekom oluje. Bloomberg je ranije objavio da se oblake navodno zasijavalo u nedjelju i ponedjeljak, ali ne i u utorak, kada je došlo do poplave. Prognostički modeli su tjedan dana prije ovog nevremena predviđali velike količine oborina i nije bilo potrebe da se ide u sijanje oblaka.
Važno je napomenuti da zasijavanje oblaka ima lokalizirani učinak te ne može utjecati na globalnom nivou, a nevrijeme u Dubaiju se proširilo i na susjedne zemlje Bahrein i Oman.
Meteorolozi vjeruju da je ekstremne oborine u Dubaiju potaknula velika oluja koja se naziva mezoskalni konvektivni sustav. "Do nje dolazi kad se mnogo pojedinačnih grmljavinskih oluja spoji i formira jedan veliki štit visokih oblaka, obično stotinama kilometara u promjeru, u kombinaciji sa širokim područjem jakih oborina", objašnjava profesorica meteorologije na Sveučilištu u Readingu Suzanne Gray. Takvi izraženiji pljuskovi mogu brzo dovesti do poplava površinskih voda, kao što se dogodilo u zračnoj luci u Dubaiju.
Sustav niskog tlaka u višoj atmosferi, s niskim tlakom na površini, djelovao je poput "pritiska" na zrak.
"Taj pritisak, pojačan kontrastom između toplijih temperatura pri tlu i nižih temperatura više, stvorio je uvjete za snažnu grmljavinsku oluju", rekla je Esra Alnaqbi, viša prognostičarka u NCM-u, za Reuters, dodajući da su klimatske promjene također pridonijele oluji.
Istraživanje ekstremnih konvektivnih događaja nad južnim Arapskim poluotokom tijekom proljetne sezone pokazalo je da se ista vrsta oluje kao ona koja je izazvala ovaj ekstremni događaj u regiji dogodila čak 95 puta od 2000. godine, a najčešća je na Arapskom poluotoku u ožujku i travnju. No također je utvrđeno povećanje trajanja takvih oluja od 2000. nad UAE-om, što bi moglo biti povezano s globalnim zagrijavanjem.
Naime, zagrijavanje globalnih temperatura dovodi do obilnijih oborina diljem svijeta (čak i na mjestima koja su obično suha ili usred suše) jer topliji zrak može zadržati više vlage. Konkretno, oko sedam posto više vlage za svaki stupanj Celzijusa, što zauzvrat može povećati intenzitet kiše.
"Kiša izazvana grmljavinskim olujama, poput onih viđenih u UAE-u posljednjih dana, posebno se snažno povećava s globalnim zagrijavanjem. To je zato što je konvekcija, snažno uzlazno strujanje u grmljavinskim olujama, jača što je svijet topliji”, objašnjava klimatolog Dim Coumou.
Nedavna studija klimatskog modeliranja objavljena u zborniku Scientific Report sugerira da bi se godišnja količina oborina mogla povećati za oko 30 posto u velikom dijelu UAE-a do kraja stoljeća kako se svijet nastavlja zagrijavati.
Jedan od razloga zašto su poplave uzrokovale toliko veliku štetu je taj što se Dubai brzo proširio tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, s malo pozornosti posvećene infrastrukturi poput odvodnih jaraka i kanalizacijskih sustava, koji bi mu mogli pomoći u suočavanju s iznenadnim priljevom vode. Malo je zelenih površina koje bi apsorbirale vlagu, a drenažni sustavi nisu mogli izdržati toliko velike količine oborina. Stručnjaci u prvom redu predlažu prilagodbu infrastrukture cestovnog prometa i objekata klimatskim promjenama i izgradnju akumulacije za skladištenje vode tijekom proljetnih kiša. U siječnju je Uprava za cestovni promet Ujedinjenih Arapskih Emirata uspostavila novu jedinicu za upravljanje rizicima od poplava u Dubaiju koja će, čini se, imati pune ruke posla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....