StoryEditor
SvijetSVETA STOLICA

Imovina Vatikana iznosi četiri milijarde eura. Papa je još u svibnju zatražio stezanje remena: nema novih zapošljavanja, putovanja, simpozija...

19. listopada 2020. - 17:52
Tiziana Fabi/AFP

Gospodarstvo Svete Stolice treba biti kuća od stakla, vjernici imaju pravo znati kako rabimo sredstva – kazao je p. Juan Antonio Guerrero Alves, pročelnik Tajništva za gospodarstvo, objavljujući vatikanski završni račun za 2019. godinu, te je najavio veću transparentnost. Sveta Stolica, naime, javno predstavlja svoj proračun za razliku od velike većine (nad)biskupija u svijetu, uključujući tu i hrvatske, osim rijetkih primjera poput Dubrovačke biskupije.

Rimska kurija, središnje upravno tijelo Svete Stolice, smanjila je deficit od 75 milijuna eura u 2018. na 11 milijuna u prošloj godini. Imovina Kurije, umanjena za obveze, tako iznosi 1,4 milijardi eura. To se odnosi samo na Svetu Stolicu, ne i na Državu Grad Vatikan, Vatikansku banku (IOR), Petrov novčić i zaklade povezane s Kurijom.

Ukupna neto imovina Vatikana iznosi četiri milijarde eura, s udjelom Rimske kurije od 35 posto. Ukupno gledano, prošle godine nije bilo deficita, kao ni 2016., kada je posljednji put objavljena iscrpna bilanca. Deficit Guerrero Alves tumači kao "normalan" jer crkvena uprava ne traži profit.

– Od 318 milijuna eura izdataka, 21 posto, odnosno 67 milijuna eura, utrošeno je na upravljanje imovinom, uključujući 18 milijuna za poreze i 25 milijuna za održavanje zgrada, dok su prihodi od nekretnina iznosili 164 milijuna eura. Troškovi 125 nuncijatura i stalnih misija u svijetu iznosili su 43 milijuna eura, odnosno 21 posto od ukupnih izdataka – rekao je pročelnik Guerrero Alves.

Darovi vjernika Petrovu novčiću, a riječ je o sredstvima koje vjernici cijelog svijeta prikupljaju za papu kao dokaz vjerničke solidarnosti, prošle godine iznosili su 53 milijuna eura. Ukupno je protekle godine 66 milijuna eura potrošeno na misijske djelatnosti Svete Stolice. Pritom su u proračunu, uz karitativne namjene, uračunati i troškovi komunikacija, nuncijatura, pomoć istočnim crkvama i ostale aktivnosti.

Pandemija koronavirusa financijski je pogodila Vatikan, koji je ostao bez bitnih prihoda od Vatikanskih muzeja, pa se smatra kako će prihodi za 2020. godinu pasti i za trećinu planiranih. Papa je još u svibnju zatražio krajnje stezanje remena: nema novih zapošljavanja, službena putovanja su maksimalno ograničena, otkazani su simpoziji, skupovi i konferencije te je odredio da se sva likvidna sredstva povjere istoj novčarskoj ustanovi bankarskog tipa, Upravi imutka Svete Stolice (APSA).

Gotovo polovicu proračuna Svete Stolice i Države Vatikanskoga Grada čine plaće za oko tri tisuće zaposlenih i mirovine, što čini rashode od oko 320 milijuna eura.

Tajnik Guerrero Alves ističe da su prihodi Svete Stolice "skromniji od nekog američkog sveučilišta". U posljednje četiri godine iznosili su oko 270 milijuna eura, uglavnom od donacija, iznajmljivanja nekretnina, ulaganja i od turizma, dok su troškovi iznosili nešto više od 300 milijuna eura, što je krpano viškom iz proračuna Vatikanskog Grada, zaradom banke te prilozima vjernika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. siječanj 2021 15:31