StoryEditor
SvijetLijepa nasha 2.0

Bez pčela nema života – čuvajmo ih, jer im se broj drastično smanjuje

22. kolovoza 2020. - 15:49

Tako krhke, a tako važne, pčele su kukci bez kojih na svijetu doslovno ne bi bilo života. Čini li vam se pretjerano, imajte na umu činjenicu da su zaslužne za oprašivanje oko 80 posto biljaka cvjetnica te da, zajedno s drugim kukcima, oprašuju više od 70 posto usjeva koji čine hranu za ljude. Uz to, glavne su i kad je riječ o oprašivanju biljaka kojima hranimo stoku.

Pčele nam osiguravaju svaki treći zalogaj

- U posljednjih pedeset godina potreba za oprašivanjem kukcima, u prvom redu pčelama, povećala se za čak 300 posto - objašnjava prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger sa Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

O pčelama i njihovom oprašivanju ovisi čak jedna trećina sve hrane, dakle svaki naš treći zalogaj, a zaslužne su i za očuvanje bioraznolikosti samoniklih biljaka u prirodi.

- Upravo zahvaljujući pčelama i oprašivanju, svakodnevno nam je dostupno mnoštvo najrazličitijih proizvoda - nastavlja prof. Tlak Gajger.

- Preciznije, kad ne bi bilo pčela i oprašivanja, mnoge police u trgovinama bile bi prazne pa tako više ne bismo mogli kupiti većinu voća i povrća, namirnice životinjskog porijekla, kavu, bademe, šećer, ulje suncokreta ili bilo koji drugi proizvod koji sadrži spomenute sastojke. Naša svakodnevica i život uvelike bi se promijenili, počevši od malih dnevnih rituala do pitanja globalnih razmjera - veli.

Dosad smo mi trebali pčele, a sad one trebaju nas

Sve dosad navedene činjenice na najbolji način objašnjavaju kakve će biti posljedice na čovječanstvo i cjelokupan ekosustav ako se nastavi trend smanjivanja broja pčelinjih zajednica. Sada, nakon 150 milijuna godina prisutnosti pčela na Zemlji, pčele su u većoj opasnosti nego što je to ikada bio slučaj u bogatoj prošlosti čovječanstva.

- Tijekom proteklih šest milijuna godina mi smo trebali pčele, a one sad trebaju nas, upozorava prof. dr. sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Spoznavanje značaja pčela u oprašivanju bilja događalo se istovremeno s rastom stanovništva u gradovima tijekom početaka industrijalizacije i urbanizacije koju je pratila i masovna proizvodnja hrane, a u posljednje se vrijeme značajno mijenja struktura poljoprivrede, i to na način da se prirodne površine smanjuju zbog sadnje biljaka bogatim uljima i proteinima, za čije je oprašivanje medonosna pčela nezamjenjiva - kaže.

Pčele su osjetljive i na klimatske oscilacije

Posljednjih smo godina svjedoci klimatskih promjena, o kojima najbolje svjedoči živa na termometru koja se i ovog ljeta penje do rekordnih vrijednosti. Prisutne su, osim globalnog zatopljenja, velike temperaturne oscilacije u kratkom vremenu, jaki i iznenadni vjetrovi, velike suše ili pak obilne kiše. Takve promjene vremena – koje su posebice izražene ovog ljeta – utječu i na ljude koji inače nisu meteoropati, a zamislite samo onda kako utječu na pčele i druge kukce koji ih zasigurno i jače osjećaju. Naime, razvoj pčelinjih zajednica uvelike je uvjetovan faktorima poput klime, temperature i vlažnosti zraka te biljkama koje cvjetaju u tim uvjetima i proizvode nektar koji pčele skupljaju.

Ugroženije nego ikada

Danas su pčele ugroženije nego ikada, a najveći su problemi s kojima se susreću bolesti, nedostatak prirodne hrane, upotreba štetnih pesticida te fragmentacija krajolika, odnosno smanjivanje i dijeljenje prirodnog okoliša. Dražen Jerman iz Hrvatske udruge pčelara "Pčelinjak" objašnjava kako klimatske promjene i velike oscilacije u temperaturi zbog globalnog zatopljenja zimi uzrokuju prijevremeni izlazak pčela iz košnica. Pritom troše energiju, što u trenucima dok u prirodi još uvijek nema hrane za njih rezultira ubrzanim i povećanim trošenjem zimskih zaliha.

- Problem je i izostanak proljetnih paša, tj. razdoblja tijekom kojeg pčele sakupe najviše peluda. To rezultira slabijim zalijeganjem matice ili potpunim prekidom proizvodnje novih pčela i padom snage pčelinje zajednice - pojašnjava Jerman.

U gradovima su pčele gladne

Zbog svega toga pčele se često mora dodatno prihranjivati i zimi i tijekom proljeća, međutim prihranom ne dobivaju dovoljno nutritivnih vrijednosti kao iz prirodnog peluda pa su podložnije bolestima i nepripremljene za manjak hrane u jesen i ponovno zimovanje. Na taj se način stvara začarani krug iz kojeg je pčelama teško izići.

- Mnoge divlje pčele zbog toga su prepuštene na milost i nemilost vremenskim uvjetima, a one koje žive u gradovima često umiru od gladi zbog manjka hrane uzrokovanog smanjenjem zelenih površina zbog urbanizacije i ubrzane izgradnje. To je posebno velik problem ljeti, jer je zbog asfalta temperatura u gradovima vrlo visoka, a zbog nedostatka zelenih površina pčele teže pronalaze zaklon i vodu, zbog čega mogu i uginuti, upozorava Jerman.

Kako i mi možemo pomoći pčelama?

S obzirom na to da na industrijalizaciju ne možemo utjecati, preostaje nam jedino da pokušamo smanjiti štete koje nam dolaze kao posljedica globalnih promjena, napominje prof. Kezić. Mnoge udruge pčelara već godinama potiču sadnju medonosnog drveća, hibridnih sadnica poput kestena, starih sorti koje su izuzetno medonosne i otporne poput oskoruše, a i mi kao pojedinci možemo pomoći.

„Kao što brinemo o pticama u gradovima, postavljajući im kućice s hranom, jednako tako možemo postaviti i kućice za pčele s trstikom i vodom ili izbušeni komad drveta kao potencijalno stanište. S druge strane, sadnjom medonosnog bilja poput ružmarina, ljekovite kadulje, lavande, paprene metvice ili raznih vrsta vrijeska u vrtu ili na balkonu možemo osigurati hranu za pčele koje su u gradovima često gladne.“

To ne zahtijeva puno truda, dodaje prof. Kezić, a pomaganjem pčelama pomažemo i samima sebi jer su pčele i drugi kukci, naposljetku, pokazatelj kvalitete okoliša u kojem živimo.

Ove zanimljivosti o pčelama možda niste znali

Sve pčele potječu od matice, najvažnije članice pčelinje zajednice koja predstavlja vođu roja i održava disciplinu u košnici.

Iako je veličine sjemenke sezama, pčelinji mozak računa 600 puta brže nego najbrže računalo.

Pčele se ne "rađaju" sa svim znanjem o tome kako pronaći pelud, skupiti ga i od njega napraviti med, već sve to nauče od starijih i iskusnih pčela.

Pčele je moguće dresirati i naučiti brojati do pet.

Neka istraživanja pokazuju da pčele znaju da je Zemlja okrugla jer su sposobne izračunavati kut pod kojim trebaju letjeti da bi došle do izvora hrane.

Pčele lete brzinom do 50 km/h, pritom u sekundi zamahnu krilima oko 400 puta, a bez greške će se u košnicu vratiti i s udaljenosti od 8 kilometara.

Pčele u divljini razlikuju oko 130 mirisa, a imaju i izuzetan vid.

Pčele međusobno komuniciraju zujanjem krilima, a imaju i poseban ples kojim jedna drugoj signaliziraju blizinu izvora hrane.

Upoznajte Zumiće, zujavu plišanu družinu na posebnom zadatku

Kako bi dao doprinos u osvještavanju javnosti o velikoj važnosti pčela u ekosustavu te kupce svih generacija, a posebno one najmlađe, upoznao s poteškoćama koje im prijete te načinima njihova očuvanja, "Konzum" je predstavio Zumiće, novi edukativni i društveno odgovorni program vjernosti u svim prodavaonicama u Hrvatskoj.

Vesela i zujava plišana družina koju čine Žalac Genijalac, Roko Superoko, Zgodni Zvone, Slatka Zlatka, Tina Peludina i Njezino Medočanstvo bit će ekskluzivno dostupna "Konzumovim" kupcima po promotivnim cijenama. Tako će u svim "Konzumovim" prodavaonicama u razdoblju od 20. kolovoza do 28. listopada za svakih potrošenih 75 kuna prilikom kupnje dobiti vrećicu koja sadrži pet sličica i jednu bonus naljepnicu. Sličice će moći lijepiti u maštoviti album koji će moći kupiti u prodavaonicama po cijeni od 20 kuna, dok će naljepnice sakupljati na posebnim lecima, dostupnim u prodavaonicama ili na stranici konzum.hr/zumici. Kupnjom posebno označenih proizvoda moći će dobiti dodatne vrećice sa sličicama i bonus naljepnicom, a potom će za sakupljenih 10 bonus naljepnica moći kupiti omiljenog plišanog Zumića po cijeni od 50 kuna sve do 11. studenoga ili do isteka zaliha.

U proizvodnji albuma i sličica korišten je papir koji je 100% recikliran, a plišane igračke također su izrađene od recikliranih materijala, čime se kupcima šalje važna poruka o čuvanju okoliša. Djeca će o značaju pčela, osim sakupljajući sličice i naljepnice, moći učiti i kroz mobilnu aplikaciju sa zabavno-edukativnom igricom koju će besplatno moći preuzeti za sustave Android i iOS.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

07. listopad 2020 12:55