Trifunović: Vojislav Šešelj je Hrvat koji je promijenio vjeru da bi postao pravoslavni Srbin i četnik. Evo odakle je

Ponovno se vrti itekako znakovita izjava srpskog glumca i aktivista Sergeja Trifunovića:

- Dosta toga je otišlo u k***c u Srbiji. Mi da se vratimo iz minusa na nulu trebat će nam par desetljeća. Jer prvo doleti ološ... Pazi ti, tko nama kroji sudbinu? Nama 33 godine sudbinu kroji Vojislav Šešelj, Hrvat iz Hercegovine koji je promijenio i vjeru da bi postao pravoslavni Srbin. Da bi postao četnik. Koji debilizam... Ja sam iz tog dijela Hercegovine i znam da tamo nema pravoslavnih Šešelja - rekao je Trifunović.

U komentarima su naveli da je Šešelj pravi ‘poturica‘. Što su poturice čitajte na kraju ovog teksta. 

Inače, Šešelj podrijetlo vuče iz mjesta hercegovačkog sela Orahov Do.

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima Orahovi Do u kojoj je crkva, 3 sela i 40 katoličkih obitelji.
Stanovništvo
1991.
ukupno: 42
Hrvati - 38
Srbi - 4

W i k i

Doktor onomastike Domagoj Vidović, u istočnoj Hercegovini istraživao je podrijetlo obitelji Šešelj, te je 2014. za ‘Slobodnu‘ rekao:

- Godine 1695. spominje se Mihajlo Šešelj kao mletački posjednik u Dolu u Popovu (Mihajlo je i danas obično hrvatsko ime u istočnoj Hercegovini). Tih su se godina Šešelji iz Popova uistinu preselili u okolicu Opuzena (Lađište i poslije Podgradinu). Iz Popova su se doselili kao katolici. Za to je više dokaza. Prvi je posredni dokaz to što su svi doseljenici iz Popova u Neretvanskoj krajini zadržavali iskonsku vjeru. Tako su, primjerice, Kadijevići koji su pristigli iz Zavale kao pravoslavci i danas u okolici Opuzena pravoslavci. Drugi je posredni dokaz činjenica da je u Popovu bilo pragmatičnije prelaziti na pravoslavlje jer se plaćao manji porez Turcima i dobivala su se zemljišta od manastira u Zavali te su stoga u Popovu i cijela sela (poput Dračeva) u 17. st. prelazila na pravoslavlje. Izravni su dokaz podaci iz matičnih knjiga. Šešelji su upisani u katoličke matice župe Slivno kod Opuzena od 1766.

Da je među Šešeljima čak i u Popovu donedavno bilo katolika, potvrđuje dokument s konca 19. st. u kojemu jedan od Šešelja traži oslobađanje od posta od administratora Trebinjsko-mrkanske biskupije. Ukratko, popovski su Šešelji do 18. st. nedvojbeno bili katolici te su se kao katolici doselili u Neretvansku krajinu. Na pravoslavlje su u Popovu uglavnom prešli vjerojatno koncem 18. st. kako bi dobili određena zemljišta manastira u Zavali, a da ih je ondje bilo katolika sve do konca 19. st., dakle do razdoblja kad se djed Vojislava Šešelja Vojin iz Muhareve Ljuti preselio u Orahov Do, potvrđuje molba jednoga Šešelja Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Paradoksalno jest da Vojislav Šešelj nedvojbeno ima katoličke krvi, što njemu vjerojatno i ne smeta jer Hrvate drži Srbima katolicima. Paradoksalna je i činjenica da su se na Haaškome sudu nakon gotovo trista godina razdvojenosti našla dva Šešelja - potomak iseljenika u Neretvansku krajinu hrvatski književnik Stjepan Šešelj i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj. Prezime Šešelj dovodi se u vezu s imenicom šeše \‘boginje, ospice\‘ - kaže Vidović.