StoryEditor
Regijacrne brojke

Srpska pravoslavna crkva obezglavljena: od koronavirusa u susjedstvu umrla četvorica vjerskih poglavara, troje vladika i vrhovni poglavar Irinej

24. studenog 2020. - 13:58
Starine Amfilohije i Irinej podlegli su COVID-u 19Savo Prelevic/AFP

Možda je SAD koronavirusom najgore pogođena svjetska zemlja, no po pogubnim posljedicama ove bolesti među poglavarima vjerskih zajednica, među crne rekordere nesumnjivo spada i Srpska pravoslavna crkva.

SPC je dosad zbog COVID-a 19 ostao bez svojega vrhovnoga poglavara i još trojice vladika. U prvome valu epidemije, još na proljeće, zarazi je podlegao episkop valjevski, vladika Milutin. Najesen je koronavirus odnio i život mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, čiji je pogreb izazvao brojne komentare i negativne reakcije epidemiologa zbog njegova mrtvog tijela koje je otkriveno ležalo na odru, a tisuće vjernika su ga u obilasku ljubile u čelo i križ na prsima.

Ove nedjelje je od posljedica zaraze koronavirusom preminuo i bivši episkop raško-prizrenski Artemije, a samo dan nakon što je sahranjen patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, od iste bolesti hospitaliziran je i episkop kruševački David.

Još ranije je objavljeno da se s posljedicama zaraze koronavirusom bori i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, kojega kuloari svrstavaju među najozbiljnije Amfilohijeve nasljednike, no po zadnjim priopćenjima njegov oporavak zasad teče prema planu.

SPC je, zbog svega, u dubokoj unutarnjoj krizi, i ne samo zbog gubitaka ključnih ljudi u svojoj hijerarhiji. Zbog pandemije je, naime, već odgođen i obvezni proljetni crkveni sabor, a sad se u istim uvjetima kadrovske devastacije mora organizirati i izbor novoga patrijarha, i to bez najstarijeg mitropolita kao čuvara crkvenog trona (najstariji je bio preminuli Amfilohije).

Hrizostom je v.d.

Za izbor patrijarha SPC-a u roku od iduća tri mjeseca moraju glasati svi episkopi, a dotad crkvom upravlja Sinod i njegov najstariji član kao vršitelj dužnosti: to je trenutačno mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Po Ustavu SPC-a, budući patrijarh može biti svatko tko je najmanje pet godina na funkciji krovnog pastira neke eparhije. Procedura nalaže da se tajnim i natpolovičnim glasanjem među episkopima najprije izaberu trojica najuglednijih, a da se potom "apostolskim načinom", uz pomoć Božje volje, između njih bira prvi među jednakima: imena im se stavljaju u kuvertu i pobjednik izvlači, kao na tomboli.

Sistem patrijarhova izbora ždrijebanjem u crkvena je pravila uveden u Titovoj Jugoslaviji, navodno kako bi se izbjegao krajnji utjecaj politike na kadroviranje SPC-om. Politika je, međutim, do danas ipak ostala snažno utkana u crkvenu upravnu autokefalnost, pa na ključne odluke unutar SPC-a i sad puno više utječe država nego duhovnička obljubljenost. Nije naodmet napomenuti kako je i prije deset godina, prigodom izbora nasljednika patrijarha Pavla, najveći broj episkopskih glasova bio dobio mitropolit Amfilohije, ali je ždrijeb i Sveti duh – u kojega su mnogi tada sumnjali – za 45. poglavara SPC-a ipak izabrao Irineja.

Povrh svega, Aleksandru Vučiću izbor novog patrijarha SPC-a može biti od presudne važnosti u daljnjem vođenju zemlje, upozoravaju brojni analitičari. Upravo o patrijarhovoj rigidnosti ili mekšem pristupu ključnoj srbijanskoj temi – pitanju Kosova i kosovske državnosti – ovisit će daljnji politički smjer ove zemlje, ali i šire regije. Temeljna razdjelnica na struje unutar SPC-a stoga se najčešće povlači između onih velikodostojnika koji su skloni suradnji s državnih vrhom i onih koji državnoj politici nastoje nepomirljivo nametnuti svoj vlastiti smjer.

Vučićev čovjek

Čovjek koji se kao jedan od najozbiljnijih kandidata za novoga patrijarha pojavljuje u svim kuloarskim kombinacijama bački je vladika Irinej Bulović, stari crkveni verbalni jastreb, no i čovjek neospornog teološkog ugleda: bio je među trojicom vladika s natpolovičnim brojem glasova i kad se prije 10 godina birao nasljednik pokojnom patrijarhu Pavlu.

Da će i poslije Irineja biti Irinej, dodatno sugerira i njegova bliskost s Aleksandrom Vučićem, no to mu unutar same crkve može uskoro postati i pretežak teret. U Beogradu se spekulira kako bi se Bulović čak mogao povući iz igre u korist mlađeg i u medijima puno omiljenijeg mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića, kojega se također ubraja u istu kooperativnu crkvenu struju.

Bez izgleda za najviši crkveni položaj, po mnogima, nije ni vladika düsseldorfski i cijele Njemačke Grigorije Durić, koji uživa veliku popularnost među pravoslavnim vjernicima, ali je još uvijek prilično mlad (rođen 1967.) Grigorije je za službe u Trebinju vrlo uspješno prakticirao ekumensku suradnju s drugim vjerskim zajednicama te slovi i za pravog unutarcrkvenog revolucionara: pravu buru izazvao je prije nekoliko mjeseci izjavom da ne treba graditi toliko crkava uz toliko zapuštenih bolnica, na što ga je oštro osudio i pokojni patrijarh Irinej.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

06. siječanj 2021 00:21