StoryEditorOCM
Regijaobrazovni zločin

Dodik i borci iz Republike Srpske traže da se u udžbenike povijesti stave ‘bitke i stradanja Srba‘ te Mladić i Karadžić

Piše vijesti sd
26. ožujka 2024. - 19:23
Milorad Dodik i udruga boraca iz RS-a zalaže se za selektivnu reviziju i nadopunjavanje udžbenika povijestiAntonio Balić/Cropix

Pitanje nedavne prošlosti uvijek je zahtjevan zadatak za povjesničare, zbog premale distance od zbivanja i manjka provjerenih, važnih izvora.

Kada je u pitanju rat na prostoru bivše Jugoslavije, naročito među tri entiteta u Bosni i Hercegovini, sve je još delikatnije, posebno kada se povijesti pristupa iz ideološko političkih pobuda s jednostranim stavom i željom da povijest pišu pobjednici.

Uz Radovana Karadžića i Ratka Mladića, osuđene ratne zločince koji su im predstavljeni kao važni akteri u stvaranju Republike Srpske (RS), osnovnoškolci iz tog entiteta mogli su iz novih udžbenika povijesti učiti o bitkama i mjestima stradanja srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u ratu 1990-ih.

Vlast u RS-u predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika priprema nove udžbenike povijesti, a umjesto stručnjaka to je inicirala boračka organizacija toga BiH entiteta.

Postojeće udžbenike za deveti razred osnovne škole, u kojima se genocid u Srebrenici iz srpnja 1995. godine tretira kao "zauzimanje Srebrenice i Žepe od strane Vojske RS", branitelji u RS-a ne smatraju dovoljnima.

Od Ministarstva prosvjete i kulture i Pedagoškog zavoda RS-a traže da ih "obogate" lekcijama o važnim bitkama za Vojsku RS i mjestima stradanja srpskog naroda.

U zemlji u kojoj su škole nakon rata podijeljene, a rade po tri različita nacionalna plana i programa, za Branka Todorovića, predsjednika Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a to znači upozorenje da će zbog posljedica lošeg obrazovanja sustav biti teško popraviti.

Todorović je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da će, zahvaljujući postojećem sustavu, nove generacije nositi teret mržnje, ratnih zločina i njihovog veličanja.

image

Prema novim boračkim prijedlozima za udžbenike povijesti, o Ratku Mladiću treba se pisati kao o spasitelju

Gabriel Bouys/Afp

"Toliko je nepravedno da politički lideri, kratkoumni i zlonamjerni, prebacuju teret prošlosti na mlade, koji ga neće moći riješiti ako nepravilno uče povijest", rekao je za RSE.

Zbog moratorija Vijeća Europe učenici osnovnih škola u Bosni i Hercegovini nisu učili o ratu do 2018. godine, dok ga današnji udžbenici drugačije tumače.

‘malobrojnija, a nadmoćnija srpska vojska‘

Već godinama u BiH iz međunarodne zajednice stižu upozorenja da politička instrumentalizacija može dovesti do dodatnog otuđenja djece u ionako podijeljenim školama.

U Boračkoj organizaciji RS-a dopunu udžbenika povijesti za deveti razred osnovnih škola pravdaju "nedovoljnom informiranošću o obrambeno-otadžbinskom ratu".

Pritom optužuju prosvjetne vlasti u Federaciji BiH da studente "tendenciozno podučavati o proteklom ratu" predstavljajući Srbe isključivo kao zločince.

image

Brutalno ubijanje 8000 muškaraca u Srebrenici u povijesnim udžbenicima u RS-u uopće se ne spominje (ilustracija)

Tom Dubravec/Cropix

"Jako je ružno da tamo djeca to uče. Onda se pitamo zašto i mi ne napišemo isto. Da naša djeca uče istoriju kako je bilo, a ne iz nekih tendencioznih priča", rekao je Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva organizacije boraca Republike Srpske.

Rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine u udžbeniku povijesti za deveti razred osnovnih škola u RS-u predstavljen je kroz poglavlje "Građanski rat u Bosni i Hercegovini: Stvaranje Republike Srpske".

Tako, između ostalog, piše da su se "u građanskom ratu u Bosni i Hercegovini međusobno borile vojske Srba, Hrvata i Muslimana", kao i da je "iako malobrojnija, srpska vojska bila nadmoćnija, posebno kod početka rata".

Jačanje patriotizma i nacionalnog identiteta

Nakon što je Boračka organizacija RS-a uputila inicijativu za dopunu udžbenika povijesti, održano je nekoliko sastanaka s predstavnicima Ministarstva prosvjete i Pedagoškog zavoda RS-a.

Iz Pedagoškog zavoda RS-a za RSE je potvrđeno da su nakon boračke inicijative održani sastanci na kojima se razgovaralo o "modernoj nacionalnoj povijesti" i novim sadržajima u udžbenicima povijesti.

Na pitanje zašto se braniteljske organizacije uključuju u izradu udžbenika, odnosno u posao koji bi trebali raditi stručnjaci, u Zavodu tvrde da za to nemaju ovlasti, ali da će, uvažavajući njihove opravdane zahtjeve, Zavod raditi na definiranju sadržaja.

image

Za ‘reformatore‘ Radovan Karadžić također je važan borac za srpsku stvar, a vjerojatno ni Željko Ražnatović Arkan nije daleko

Božidar Milošević/Afp

"Cilj je jačanje patriotizma i nacionalnog identiteta, te upoznavanje učenika s objektivnim, povijesnim i znanstveno utemeljenim činjenicama o događajima od 90-ih godina prošlog stoljeća do danas", navode iz Pedagoškog zavoda RS.

U Ministarstvu prosvjete RS, pak, za RSE kažu da je inicijativa vezana za bolje razumijevanje povijesti RS rezultat razgovora, ne samo s Boračkom organizacijom, već i sa stručnom javnošću.

"Ona smatra da je neophodno da studenti proučavaju povijesne prilike u Bosni i Hercegovini iz tog perioda, kako bi na utemeljen i kritičan način, s ove distance, upoznali povijest svog naroda", priopćilo je entitetsko ministarstvo.

Glas naroda: Ne podgrijavati situaciju

Todorović smatra da će najavljene izmjene nastavnih planova i programa u RS-u vjerojatno ići u pravcu "relativizacije ratnih zločina" i "potrebe da se srpski narod prikaže kao žrtva međunarodne zavjere i nasilja drugih naroda".

"Hoće li se sutra u tim udžbenicima Mladića i Karadžića slaviti kao najveće heroje, čije primjere treba slijediti? Koliko znam, za sada toga nema, već se radi o pokušaju kvazipovijesnog objašnjenja", kaže on.

Stanovnici Doboja, grada u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine koji administrativno pripada RS-u, kažu da je rasprava o učenju učenika o devedesetima jedno od najkompliciranijih pitanja u BiH.

Cvijetin kaže da se bivši sudionici rata sa svih strana pokušavaju miješati u to.

"Ovdje još dugo neće biti zajedničke povijesti, koju bi prihvatile sve strane. Bolje pustiti vrijeme da ide svojim tokom, nego podgrijavati situaciju", rekao je on za RSE.

Dino, pak, ističe da ne treba intervenirati u udžbenike koji tumače ratna zbivanja te da oni moraju biti jedinstveni u cijeloj državi.

"Da ne bude razlike među nacionalnostima i da to bude u duhu Daytonskog sporazuma. Na jednoj stranici općenito o tome kada je rat počeo, kada je završio, odnosno kada je potpisano primirje. Sve ostalo će praviti probleme", ističe Dino.

odgoj ekstremističkih i šovinističkih generacija

Osim učenja iz udžbenika o devedesetim godinama prošlog stoljeća, gotovo tri desetljeća nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, učenici osnovnih i srednjih škola sudjeluju i u obilježavanju obljetnica ratnih brigada Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane, (HVO) odnosno Vojske RS-a.

Rođeni godinama nakon Daytonskog mirovnog sporazuma 1995., mališani sudjeluju u natjecanjima i satovima povijesti, koji veličaju ratne pobjede.

Ništa od toga nije predviđeno nastavnim planovima i programima, ali u Pedagoškom zavodu RS-a tvrde da su boračke organizacije inicirale da mjesta stradanja postanu dio službenih školskih ekskurzija i izleta.

image

Kvalitetno napisani udžbenici povijesti važni su za znanje i odgoj učenika (ilustracija)

Goran Mehkek/Cropix

Todorović kaže da prioritet u Bosni i Hercegovini treba biti izgradnja pomirenja, tolerancije i preuzimanje odgovornosti za zločine u proteklom ratu.

"Učiti nešto što je ispolitizirano, falsificirano i zlonamjerno, kako bi se odgojile neke mlade ekstremističke i šovinističke generacije, dovest će do toga da će društvo ići u smjeru samouništenja. Postat ćemo sve zatvoreniji, nećemo moći voditi socijalni dijalog", naglašava.

Sva ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini usvojila su Smjernice Vijeća Europe 2006. godine za izradu i ocjenu udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole.

Njima je, između ostalog, propisano da udžbenici moraju biti objektivni, znanstveno utemeljeni i usmjereni na stvaranje razumijevanja i pomirenja u Bosni i Hercegovini.

selektivni pristup i servirane interpretacije

No praksa je već godinama potpuno drugačija.

U udžbenicima se selektivno iznose činjenice, apostrofiraju se žrtve vlastitog naroda i minimiziraju ili potpuno zanemaruju žrtve drugih naroda, a izbjegava okrivljavanje pojedinaca iz vlastitog naroda.

Zaključeno je to u izvještaju "Podijeljena prošlost za podijeljenu budućnost!? Rat 1992.-1995. u aktualnim bosanskohercegovačkim udžbenicima povijesti", autorice Melise Forić.

"Nove generacije indirektno dobivaju informacije o ratnim iskustvima, što produbljuje podjele. Potrebno je to prevladati i pokazati da žrtava ima na svim stranama i stvarati empatiju kako bismo gradili pozitivnu budućnost", rekla je Melisa Forić za RSE.

Forić, koji je i predsjednica BiH udruge nastavnika i profesora historije/ istorije/ povijesti "Euro Clio HIP", tvrdi da je ključni problem činjenica da u BiH, čak ni na razini historiografije, ne postoji konsenzus o kvalifikaciji rata.

image

Činjenica da je Ratko Mladić osuđen u Haagu nije važna udruženju boraca RS-a

Afp

"Politički govori često se referiraju na iskustva iz rata, a legitimitet se gradi na temelju sudjelovanja u njemu. Ovakav narativ se kroz obrazovne politike pokušava prenijeti na mlade ljude, koji nose teret ratnog iskustva", kaže ona.

Rješenje vidi u činjenici da je rat iz 90-ih u BiH jako dobro dokumentiran te da su, između ostalog, dostupni i materijali Haaškog suda, koji mogu poslužiti za prevladavanje jednostranog tumačenja u nastavnim programima i udžbenicima.

Ovako, s isključivim, selektivnim pristupom, u kojem vam se serviraju interpretacije prema željama onih koji donose obrazovne sadržaje, nećemo daleko stići, istaknula je.

Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, koja je bila jedan od aktera obrazovne reforme, apelirala je na vlasti da se suzdrže od politizacije obrazovanja i da otvore dijalog o zajedničkim pristupima o tome kako se nositi s poviješću vezanom za razdoblje od rata 1990-ih.

Postojeći politički i javni diskurs, upozoreno je, izlaže obrazovne institucije velikom pritisku, što dovodi do generacija mladih bez temelja za međusobno razumijevanje, poštovanje i dostojanstvo, piše Radio Slobodna Evropa.

Ako se ovakvi prijedlozi usvoje, povijest neće biti učiteljica nego mučiteljica života. S trajnim posljedicama na generacije učenika i učenica.

U udžbeniku Mladić i Karadžić

U udžbeniku povijesti za deveti razred nalazi se i fotografija Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske RS-a, i Radovana Karadžića, ratnog predsjednika RS-a, koji su pred Haaškim sudom osuđeni na doživotni zatvor za ratne zločine.

Za Karadžića u opisu stoji da je imao "iznimno važnu ulogu u stvaranju RS-a" te da je 2019. godine osuđen na doživotni zatvor, dok nema podataka za koje je zločine osuđen na Haaškom sudu.

Mladić je opisan kao general koji je "odigrao važnu ulogu u obrani Srba u Hrvatskoj 1991. godine, a od 1992. do 1996. bio je načelnik Glavnog stožera Vojske RS".

Također se navodi da su srbijanske vlasti isporučile Mladića Haaškom sudu 2011. godine, bez ikakvih informacija o ratnim zločinima za koje je optužen i kasnije osuđen.

Također, kao mjesta masovnih stradanja navodi se desetak naselja i gradova, ali nema dodatnog objašnjenja što se na tim prostorima događalo tijekom rata.

Među mjestima stradanja je i Srebrenica, ali se ne spominje činjenica da je u srpnju 1995. godine Vojska RS u tom gradu ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca, te da je taj zločin međunarodnim presudama okvalificiran kao genocid.

Historija kontra istorije

U udžbenicima povijesti za deveti razred osnovnih škola, koji se rade po hrvatskom planu i programu, rat u Hrvatskoj igra puno važniju ulogu od rata u BiH i o njemu se puno opširnije govori, objavljeno je 2023. godine u izvješće Misije OESS-a o učenju i poučavanju povijesti za razdoblje od 1992. do 1995. godine u osnovnim školama.

U tom udžbeniku zločini koje su počinili pripadnici hrvatskih snaga tijekom rata u Hrvatskoj pravdani su odlukama vodstva Srbije, što ne ostavlja prostora za razvijanje empatije prema stradanjima Srba, navodi se.

Genocid u Srebrenici, kao posebno osjetljiva tema, u udžbenicima se obrađuje u samo nekoliko rečenica, dok se u udžbenicima u hrvatskom jeziku ne koristi riječ genocid za opis onoga što se dogodilo.

Učenje o genocidu u Srebrenici uvršteno je u obrazovne zakone koji su u Kantonu Sarajevo stupili na snagu u svibnju 2017. No, kako se navodi u analizi, osjetljiva tema srpskih civilnih žrtava iz okoline srebreničke enklave nije spomenuta.

U izvješću koje je objavio OESS stoji da djeca u Bosni i Hercegovini uče iz etnocentričnih udžbenika povijesti koji razvijaju tri međusobno isključiva narativa.

Jedan od njih je opravdavanje i relativiziranje zločina koje su počinili pripadnici "vlastitog" naroda, a koji se razvijaju u udžbenicima i nastavnim materijalima širom Bosne i Hercegovine.

image

Haaška presuda Radovanu Karadžiću za ratni zločin potpuno je nezanimljiva Dodiku i borcima

Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. studeni 2024 22:34