StoryEditorOCM
Politikajahači magle

Jedni ne žele Srbe, drugi Turudića... Ali baš svi u pregovorima ‘preskaču‘ sektor koji je građanima najvažniji

29. travnja 2024. - 20:06

Smeta im SDSS, s kojim ne žele niti u isti lift, a kamoli u zajedničku većinu ili, sačuvaj bože, istu Vladu. To znaju već i ptice na granama. I još bi, kako kažu, dodatno kroatizirali Hrvatsku, valjda prije nego bude prekasno. E da, inzistirali bi i na demografskim politikama, ali to nije toliko važno kao ovo sa Srbima... Shvatili ste, riječ je o Domovinskom pokretu i njihovim glavnim zahtjevima u pregovorima o novoj saborskoj većini.

Drugi bi žurno dokinuli "lex AP" i pošto poto spriječili da Turudić postane glavni državni odvjetnik. Jasno, riječ je o glavnim ciljevima onih koji inzistiraju na ujedinjenju oporbe.

U redu, odmaknuli smo napokon od "ustaša i partizana" i u kampanji i u postizbornom razdoblju, ali nije baš da smo daleko i od svjetonazorskih, rekli bi "domovinci", identitetskih tema. Zvuči kao igranje na sigurno.

Ekonomija? Životne teme? Standard? Porezi? Investicije? Nova radna mjesta? Poduzetništvo? Različite vizije stambenih politika?

Nula bodova! O tome ama baš ništa ne čujemo ovih dana. I što možemo zaključiti? Podudarnost ekonomskih programa i politika stranaka zainteresiranih za formiranje većine očito nisu priorireti u pregovorima. Nismo čuli da je ikome sporan planirani iznos nekog poreza ili da je zapelo zbog, na primjer, velike investicije koju je već neka stranka spremna potaknuti ili realizirati. Sporan je SDSS. Odnosno, "lex AP" i Turudić.

image
Goran Mehkek/Cropix

Naposljetku, takva je bila i kampanja. Oporba se uglavnom bavila tzv. negativnom kampanjom, naglašavala korupciju i lopovluk u HDZ-u, ujedno obećavajući veće mirovine, plaće i vrtiće. 

HDZ je na sličan način "miksao" osnovne principe pozitivne i negativne kampanje – istodobno najavljujući nastavak stabilnog rasta BDP-a kako bi se dosegnulo najmanje 80 posto razvijenosti Europske unije, zatim smanjenje udjela javnog duga u BDP-u... Naravno, "zajedničari" će i dalje, kao i do sada, koristiti sredstva iz europskih fondova u ravnomjernijem razvoju Lijepe naše. Biračima su otvoreno ponudili kontinuitet "sigurne i ozbiljne Vlade", kako su sami sebe definirali, apelirajući na birače da dobro promisle žele li ići "na staro i loše"...

image
Lucija Ocko/Cropix

Dakle, bilo je to svojevrsno natjecanje na temu "tko će više dati (biračima) i tko će bolje raspolagati proračunskim rashodima". Kad imaš proračun i EU sredstva, nećeš valjda razbijati glavu tamo nekim prihodima, reklo bi se...

Hmmm, ne moraš biti niti brucoš ekonomije da bi mogao palamuditi na tu temu i razbacivati se obećanjima bez pokrića. "Nije to neki novac kad gledamo čitav proračun", obično je glasio izgovor takvih ekonomskih amatera čija mešetarska logika ("Sve za glas!") zapravo vrijeđa zdrav razum.

Drugim riječima, čelnici stranaka koje smo slušali u kampanji pokazali su se redom kao - serijski obećavatelji!

image
Tomislav Kristo/Cropix

Iako će svi vinovnici pregovora odlučno kazati ("Ma poštenja mi!") da ih mandati i ministarske funkcije tobože ni najmanje ne zanimaju, ipak se najmanje u postizbornoj trgovini bave onim što će se izravno odraziti na život i standard građana, tj. birača. A ako je išta sigurno, to je da novu vladu čeka – rebalans. Jer, ako ni zbog čega drugog, onda zbog ovoga: kada se planirao proračun za ovu godinu nije se imalo u vidu (predizborni) paket mjera namijenjen umirovljenicima, u iznosu od 78,6 milijuna eura... Kao da su pijani, i vladajući i oporbenjaci (koji bi trebali donijeti neku uvjerljivu alternativu dosadašnjem načinu raspolaganja državnim financijama!) samo su – obećavali.

Utoliko možemo kazati da su i vlast i oporba promašili – prazan gol. A i to treba znati.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix

I zato je za nadati se da će birači to znati valorizirati za slučaj da ne dođe do dogovora o novoj većini, tj. ako budemo ponovno morali na izbore.

Sve će to narod platiti, je li... A i navikli smo. Kao tovar na batine, ne računajući da će ga spasiti tamo neki prijatelji za zaštitu životinja jer i oni imaju važnijeg posla.

image
Goran Sebelic /Cropix

Što kažu sitna slova u programima stranaka

Rijetki birači koji su se potrudili prije izlaska na birališta pročitati stranačke programe, kako bi se stvarno informirali za što to daju svoj glas, mogli su se uvjeriti da je uglavnom riječ o popisu lijepih želja. Najčešće navedenih bez ekonomske pozadine ili razrade i rokova realizacije.

No, naravno da su stranke u svojim programima "odradile" i ekonomski dio. Što se mora...

HDZ najavljuje rast zaposlenosti i ujedno pad stope nezaposlenosti. Mirovine bi trebale porasti za dodatnih 20 posto do konca idućeg mandata. Bavit će se i poreznim sustavom, odnosno poreznim rasterećenjima. Najavljuju i daljnji rast prosječne neto plaće, i to na 1 600 eura (početkom godine 1239 eura), kao i rast "minimalca" na 1250 eura bruto... Obećali su da će osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete u Hrvatskoj i da će u obrazovnu infrastrukturu uložiti "više od dvije milijarde eura", a majke će na svako rođeno dijete dobivati godinu dana mirovinskog staža... Najavili su i nastavak POS-a.

SDP i Rijeke pravde su kao jedan od ciljeva postavili i to da prosječna mirovina iz rada dosegne, u najmanju ruku, 50 posto prosječne plaće do kraja mandata (sada govorimo u udjelu od 40 posto)...

Za stambene politike SDP bi izdvojio 1,5 milijarde eura. Uz osnivanje namjenskog fonda za gradnju i obnovu stanova najavili su i zakone kojima bi potakli razvoj stambenog sektora, kao i poticanje javno – privatnog partnerstva u izgradnji stanova. E da, oni su za besplatne vrtiće! 

DP zagovara ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta (ako vam to zvuči poznato, u pravu ste – taj refren slušamo godinama u javnom prostoru, ali ispada da takvih nameta ima više od gljiva poslije kiše pa se ne daju iskorijeniti!) Ukinuli bi progresivno oporezivanje rada i povisili iznos neoporezivog dodatka na minimalno 700 eura.Njihove će politike "osigurati gospodarski rast", dakle i radna mjesta, povećanje plaća i mirovina, kao i "povećanje životnog standarda". Lijepo zvuči, zar ne. Pogotovo kad se navede kao popis želja koje bi svatko potpisao.

Možemo! se u svom programu zalaže za povratak progresivnog oporezivanja dohotka, ovisno o iznosu primanja. Vratili bi četiri stope poreza na dohodak. Također, zagovaraju uvođenje dodatnog poreza na dobit za bankarski i trgovački sektor. Isti bi porez plaćali i oni s viškom nekretnina.

I oni se bave stambenim fondom – u četiri godine bi uložili 900 milijuna eura u izgradnju javnog stambenog fonda. Planiraju i uvođenje kategorije priuštivog stanovanja u planske dokumente, kako bi se spriječilo muljaže s krajnjom namjenom novih stambenih jedinica.

Most i "suverenisti" bi smanjili aktualne stope poreza na dohodak za pet posto, a uveli bi i automatsko usklađivanje osobnog odbitka s inflacijom.

Uskladili bi oni visinu osobnog odbitka svih mirovina sa stopom trenutne inflacije. Osigurali bi jedinstveni dječiji doplatak za svako dijete.

Podigli bi investicije u istraživanje i razvoj na 2.5 posto BDP-a i smanjili PDV na piće u ugostiteljstvu na 13 posto jer "građani moraju moći živjeti od svoga rada".

Postojeći APN bi pretvorili u Hrvatski stambeni fond, kao središnju instituciju za provedbu strategije stanovanja. Taj bi fond financirao programe gradnje javno najamnih i socijalnih stanova, kupovinu i gradnju prvog doma, kao i kupnju zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada...

E, da, pošto je pod program Mosta kao urednica potpisana Marija Selak Raspudić, s kojom su se u međuvremenu burno razišli, ne znamo bi li Grmoja, Petrov i ekipa, u slučaju raspisivanja novih izbora, ostali pri ovom programu ili bi možda pisali novi... Tko zna, možda je baš zato Miro Bulj gotovo nestao iz javnosti posljednjih dana!

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Dragan Matic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 15:15