StoryEditor
HrvatskaAnalize šokiraju

Znate li bez koliko smo učenika ostali u zadnjih deset godina? Ni pesimisti nisu mogli predvidjeti ovu brojku... U jednoj je dalmatinskoj općini stanje kritično

18. siječnja 2022. - 09:49

Prvi rezultati popisa stanovništva Republike Hrvatske za 2021. godinu malo koga su iznenadili, ali gubitak 400 tisuća ljudi, ili oko deset posto stanovništva, u deset godina kao prva službena potvrda demografske devastacije ipak ostavlja gorak okus.

Međutim, sljedeće kategorije popisa, čije rezultate Državni zavod za statistiku (DZS) tek namjerava predstavljati sukcesivno idućih mjeseci, tu bi sliku mogle dodatno pogoršati. To se prije svega odnosi na dobnu strukturu.

Za normalno funkcioniranje neke zemlje od iznimne je važnosti njezin vitalni dio, mlada populacija u obrazovnim institucijama i na tržištu rada, ali u Hrvatskoj, u kojoj kontinuirano godinama pada broj učenika (i živorođene djece), samo možemo nagađati koliki će biti stvarni razmjeri nestanka mladog stanovništva.

Dok ne dobijemo službene rezultate iz te kategorije popisa 2021., možemo se osloniti na postojeću statistiku, koja bez sumnje upućuje na pravu katastrofu po pitanju smanjenja broja djece i mladih. Ako smo u deset godina izgubili oko deset posto stanovništva, gubici onih učeničkog uzrasta mogli bi biti još gori: podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju, primjerice, kako smo na početku školske godine 2011./2012. u osnovnim i srednjim školama imali 529.449 učenika, dok ih je u školskoj godini 2021./2022. ukupno 456.236.

U deset godina broj učenika smanjen je za 73.213, ili gotovo 14 posto (13,8 posto)! – što potvrđuje procjene da bi pad broja mladih učeničkog uzrasta u relativnim brojkama mogao biti veći od pada općeg stanovništva (9,25 posto).

Školska godina 2011./2012. bila je godina u kojoj smo u srednje škole upisali čak 177.055 učenika, što je bilo tri tisuće i osamsto srednjoškolaca više nego godinu prije. Danas o takvom povećanju možemo samo sanjati. Ove školske godine broj upisanih srednjoškolaca iznosi 144.098, a samo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, to jest od školske godine 2013./2014. do danas, nestala je petina srednjoškolske populacije (-34.347, ili 19,25 posto).

Broj osnovnoškolaca bio je 2011. godine 352.384, ali znatno manji nego godinu prije toga (oko šest tisuća manje), što je već dalo naslutiti u kojem smjeru idemo. Danas je broj osnovaca pao na 312.138, samo od ulaska u EU do danas u osnovnim školama izgubili smo 5,63 posto učenika, ili oko 18,6 tisuća.

image
Niksa Stipaničev/Cropix

Dakle, samo od priključenja Hrvatske EU-u, u našem je obrazovnom sustavu 53 tisuće učenika manje (-10,40 posto).

Još prije deset godina u školske je klupe prvi put sjela generacija prvašića, učenika prvih razreda osnovnih škola, koja je brojila njih 41.223, što je bilo oko tisuću i pol više nego godinu prije. Ove školske godine upisana je najmalobrojnija generacija prvašića u samostalnoj Hrvatskoj, svega njih 36.738, ili 205 manje nego lani.

U proteklih deset godina devastirane su i naše male škole – vrata je zatvorilo 106 područnih škola, te ih je danas 1115.

Ipak, skočio je broj matičnih škola, s 850 prije deset godina na današnjih 923. Međutim, razredna su odjeljenja manja: danas je u školama u jednom razredu u prosjeku oko 17 učenika, a, primjerice, 2013. godine bilo ih je više od devetnaest.

Da bi pad broja mlade populacije u Hrvatskoj mogao biti strahovit, govore i procjene stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je 2011. godine imala 893,3 tisuće stanovnika u dobi od 0 do 19 godina, a ta je brojka u 2020. godini procijenjena na 775 tisuća. Ako se procjene pokažu točnima, to bi značilo da se od 2011. do 2020. broj djece i mladih u dobi od 0 do 19 godina smanjio za visokih 118,3 tisuće!

S druge strane, udio starijeg stanovništva raste, pa je tako prosječna dob u Hrvatskoj 2011. godine iznosila 41,8 godina, a procjena za 2020. je 43,8 godina.

– Posve sigurno možemo se nadati da će brojke koje se odnose na mladu populaciju biti gore nego u općem stanovništvu, jer na to upućuju i dugogodišnji trend smanjenja prirodnog prirasta i migracije. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća iseljavali su se najčešće samci, a sada odlaze čitave obitelji. Imamo kontinuirani pad broja djece i mladih kao i radnog kontingenta od 15 do 65 godina, a apsolutno i relativno povećava se broj starijih, koji se ne iseljavaju – ističe naš istaknuti demograf, akademik Anđelko Akrap, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Gubitak učeničke populacije i zatvaranje škola itekako utječu na razvojnu komponentu određenoga kraja, kaže on, život na tom prostoru nestaje kada se ne čuje školsko zvono.

– Županije moraju imati veće ovlasti, ali i puno veću odgovornost da se bore za o(p)stanak stanovništva na svome području, kao i u formiranju razvojnih politika tipičnih za svoj kraj. Ključan je prostorni aspekt razvoja, tu je odgovornost na lokalnim zajednicama. Procesi iseljavanja i smanjenja prirodnog prirasta samo će se ubrzavati – upozorava akademik Akrap, koji poziva i na poticajnije mjere za ostanak i dolazak učitelja u manje sredine, poput dodataka na plaću, osiguranje stambenog pitanja i slično.

Dramatični podaci po županijama

Vukovarsko-srijemska županija, koja je prema popisu stanovništva 2021. godine u deset posljednjih godina izgubila petinu stanovništva (19,54 posto), ima još goru statistiku kada je riječ o učeničkoj populaciji.

Tako podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja iz njihove baze ŠeR (Školski e-Rudnik), koji bilježe statistiku u školama od školske godine 2013./2014. do danas, pokazuju da se u toj županiji broj učenika samo u proteklih osam godina smanjio za čak 27,33 posto, ili 6437.

Znakovito je da su značajan broj učenika (više od 20 posto) u istom razdoblju izgubile i druge županije koje se, prema popisu stanovništva 2021., nalaze na vrhu prema smanjenju broja stanovnika: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka. Šibensko-kninska županija je, prema popisu 2021., izgubila 11,66 posto stanovnika, dok je, prema podacima MZO-a, samo od 2013. do danas ostala bez 16,24 posto učenika.

No i ostale dalmatinske županije u posljednjih su osam godina imale veće gubitke u učeničkoj nego u deset godina u općoj populaciji – Splitsko-dalmatinska je od 2013. broj učenika smanjila za 9,48 posto, Zadarska za 7,18 posto, a Dubrovačko-neretvanska za oko šest posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. svibanj 2022 03:17