Zamjenik Glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge na današnjoj sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku trebao bi zastupnicima pojasniti smisao i detalje misije NSATU i razriješiti dilemu koja je podijelila političku scenu.
Naime, trebao bi jasno odgovoriti na pitanje: hoće li hrvatski časnici na koncu završiti (i) na teritoriju Ukrajine ili će cijelo vrijeme biti smješteni u njemačkom Wiesbadenu.
Nikome neću docirati, na sva ću pitanja odgovoriti, poručio je zamjenik Glavnog tajnika Boris Ruge - prenosi Jutarnji list.
17:30 Odgovarajući na pitanje o tome koliko je članica NATO saveza odbilo sudjelovati u misiji NSATU, glavni tajnik NATO-a Boris Ruge rekao je da će, prema zasad dostupnik podacima, u misiji sudjelovati (najmanje) 28 od 32 članice saveza, te da će u NSATU misiji sudjelovati i Australija i Novi Zeland.
- Ne želim etiketirati zemlje koje neće sudjelovati u ovoj misiji, to nije moj posao - rekao je Ruge.
Zastupnika Mosta Miru Bulja zanimalo je i što je bilo s istragom o padu drona na Zagreb.
- Što se drona tiče, sve informacije su dostupne hrvatskoj Vladi. Taj je incident dobro istražen, ali nemam saznanja o pojedinostima - odgovorio je Ruge.
16:55 Saborski zastupnik HDZ-a Željko Reiner pitao je zamjenika glavnog tajnika NATO saveza Borisa Rugea hoće li hrvatski časnici ići u Ukrajinu u sklopu misije NSATU.
- Ograničeni broj časnika (iz zemalja članica NATO saveza, nap. a.) može povremeno ići u Ukrajinu. Ali nije neophodno da to budu hrvatski časnici. Vi kao članica NATO-a imate opciju ne slati svoje časnike, možete jasno reći: Ovi naši časnici ne smiju biti poslani u Ukrajinu. Što se tiče NATO predstavništva u Kijevu, to je ured koji imamo od 1999. godine. Tamo radi oko 60 zaposlenika i to nipošto ne znači da je NATO strana u ratu s Rusijom - rekao je Ruge.
Zamjenik glavnog tajnika NATO saveza naglasio je što je cilj NATO-vih aktivnosti u ukrajinsko-ruskom ratu.
- Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine postoji konsenzus u NATO-u da trebamo poduprijeti Ukrajinu, ali imamo i konsenzus da nećemo u rat s Rusijom. To su vrlo važne stvari za objasniti. Želimo da Ukrajina bude suverena i neovisna, demokratska država, a ne potčinjeni ruski subjekt - rekao je Ruge.
16:25 Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge poručio je kako "NATO neće postati strana u sukobu" zbog NSATU misije, iako će "časnici iz zemalja članica povremeno putovati u Ukrajinu u sklopu misije NSATU".
- NSATU misija uključuje obuku i nadgledanje obuke ukrajinskih snaga, te pomoć u planiranju. Pripadnici NATO saveza neće sudjelovati u borbenim misijama, a pripadnici NATO-a koji će povremeno putovati u Ukrajinu bit će samo časnici za vezu. Svaka zemlja može odlučiti tko bi bili ti časnici za vezu. Oni neće sudjelovati u borbama nego će biti časnici za vezu. NSATU nije vojna misija, NATO neće postati strana u sukobu. Sve logističke aktivnosti odvijat će se na teritoriju članica NATO-a - rekao je Ruge.
Na samom početku svog obraćanja Ruge je rekao kako mu je "zadovoljstvo biti u Zagrebu" jer jako dobro poznaje Hrvatsku i hrvatsku borbu za nazavisnost tijekom Domovinskog rata,.
- NATO-u sam se priključio 1991. godine, bio sam "desk officer" kad je počeo rat na ovim područjima. Bilo je puno dramatičnih trenutaka u tom razdobljima i svjedočio sam hrvatskoj borbi za slobodu. Pomno sam pratio razvoj Hrvatske od 1991. i dobro sam upoznat sa situacijom. Slike koje vidim u Ukrajini, podsjećaju me na Hrvatsku 1991. Kad vidim slike Bahmuta, podsjete me na Vukovar i napade na brojne hrvatske gradove, kao i na civile koji su patili i stradali - rekao je Ruge.
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara (HDZ) rekao je kako su ga ganule Rugeove riječi i njegova sjećanja na Hrvatsku i borbu za nezavisnost 1991. godine.
- Hvala vam, vidio sam u vašim očima iskrenost koja je dirljiva - rekao je Rugeu.
Ministar obrane Ivan Anušić izričito je naglasio da "hrvatski vojnici neće sudjelovati na teritoriju država koje nisu članice NATO-a".
- Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u misijama. Vlada je predložila sudjelovanje u novoj aktivnosti - NSATU. Radi se o prijedlogu kojim se predlaže Saboru uključenje u tu aktivnost za 2024., 2025. i 2026., a provodit će se na teritoriju država članica NATO-a. Uz izričito isticanje da hrvatski vojnici neće sudjelovati na teritoriju država koje nisu članice NATO-a. Na summitu se u Washingtonu pojavio predsjednik Zoran Milanović i nije se protivio odluci, a imao je priliku. Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini - rekao je Anušić
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a pročitao je i dio iz Washingtonske deklaracije, koju je potpisao i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, a u kojoj stoji da NATO neće postati strana u ratnom sukobu u Ukrajini.
- Washingtonsku deklaraciju potpisali su šefovi država i vlada, a dogovoren je kao rezultat pregovora 32 zemlje članice. Deklaracija jasno kaže da NATO neće biti strana u sukobu. Stoga, u pripremi svega, posavjetovali smo se s vojnom i pravnom stranom te smo šefovima vlada i država sve pojasnili. Ono što radimo jest pomaganje Ukrajini u njenoj samoobrani, ne borimo se zajedno s njom. Saveznik smo joj, ali ne i strana u sukobu - naglasio je Ruge.
- Zadovoljstvo mi je što sam u Zagrebu. S hrvatskim kolegama sam počeo raditi još 1991. i pratio sam hrvatsku borbu za neovisnost i demokraciju. Kao mladom diplomatu, to su za mene bili dramatični trenuci i posebno važni. Sad vi kao članica NATO saveza i Europske unije dajete svoj doprinos sigurnosti i stabilnosti području Balkana, ali i šire. Naravno, držite se i naputka o dva posto BDP-a koji treba ići na obranu. Bugarska, Mađarska i Poljska su angažirane na tome da se odvraća agresija i zahvaljujem vam na svemu što radite, kao i na doprinosu koji dajete na području Zapadnog Balkana.
To je za NATO od strateške važnosti, ali i područje koje je sigurnost zabrinutosti. Vidimo prijetnje u BiH, vidimo krhki mir na Kosovu i vidimo da odnosi Beograda i Prištine ne napreduju kako bismo očekivali. Rusija je pokušavala podrivati demokracije u ovoj regiji. Bit ćemo pripravni i reagirat ćemo ako bude potrebno. Razgovarali smo o ratu u Ukrajini i ruskoj agresiji, napadima na civile... Sjećanja na razaranje Vukovara i druge hrvatske gradove svakako je živo i zato je važno to što radimo za europsku i transatlantsku sigurnost. Trenutno imamo dolazak sjevernokorejskih trupa na područje Ukrajine i to je osjetljivo. Hrvatska je Ukrajini pomogla s 11 paketa pomoći i više od 300 milijuna eura. I prije tri mjeseca saveznici su se dogovorili o značajnom paketu pomoći. To će godišnje biti 40 milijardi eura, novo zapovjedništvo, NSATU i to je dio pomoći koju NATO daje Ukrajini.
- Obratit ću se saborskom Odboru za vanjsku politiku kasnije i razgovarati s hrvatskom delegacijom pri parlamentarnoj skupštini NATO-a. Tamo nikome neću docirati i pokušat ću pružiti korisne informacije. NSATU ima za cilj pomoći Ukrajini održati suverenitet i novo zapovjedništvo neće privesti NATO da postane strana u sukobu. Naša potpora Ukrajini nije dobrotvorni rat, mi joj pomažemo održati suverenitet u cilju sigurnosti i za ubuduće. Pomažemo u tom smislu. Radujem se razgovorima u Saboru - rekao je Ruge, kako prenosi N1 televizija.
Anušić: Dobit će sve odgovore
Uoči sjednice saborskog Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, ministar obrane Ivan Anušić rekao je kako će zastupnici danas dobiti odgovore na sva pitanja o NATO-voj misiji NSATU koja je podijelila hrvatsku političku scenu.
- Održava se Odbor za obranu i vanjsku politiku, koji će predstaviti NSATU misiju, o čemu će govoriti Boris Ruge. Ono što već mjesec dana pokušavamo iskomunicirati, to ćemo napraviti i s drugim čovjekom NATO-a, koji je došao isključivo iz tog razloga. Dat će sve informacije koje narod zanima o misiji NSATU - rekao je, kako prenosi N1 televizija, ministar obrane Ivan Anušić.
Na samom početku zajedničke sjednice saborskog Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, predsjednik Odbora Andro Krstulović Opara izvijestio je kako mu je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid poručio da mu je predsjednik Republike Zoran Milanović zabranio dolazak na današnju sjednicu.
- Sukladno naredbi Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika OSRH, za čiju sam provedbu odgovoran prema članku 70. stavcima 1. i 2. Zakona o obrani, nisam u mogućnosti odazvati se vašem pozivu - napisao je Kundid u pismu koje je pročitao Andro Krstulović Opara.
- Strategija Moskve je da razbija jedinstvo zemalja demokratskog zapadnog svijeta i NATO saveza. Tu je Mađarska, a ima i još nekih zemalja koje kalkuliraju. Cilj Rusije je razbiti to jedinstvo. Je li to naš interes? Ne kažem da svi koji su protiv te odluke igraju za Rusiju svjesno, ali u konačnici ako ne potvrdimo tu odluku, najzadovoljniji će biti upravo Rusi i Rusija - poručio je visoki dužnosnik vladajuće stranke i predsjednik Sabora Gordan Jandroković par sati prije zajedničke sjednice Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
