Vodeni val desetljeća spušta se Dunavom. U podunavskim državama ojačavaju nasipe i pokušavaju spriječiti moguću katastrofu. Vodeni val na njegovu putu kroz Slovačku i Mađarsku pratila je ekipa Dnevnika Nove TV.
Vrhunac vodenog vala prolazi mjestom Gunya. Svi su odahnuli jer iako ne izgleda dobro, ipak nije premašio razinu iz 2013. Dunav s Mađarskom u ovome kraju dijeli Slovačka, a velika rijeka ne diskriminira, svima daje jednako.
Vagoni su pod vodom, teniski teren sliči bazenu, suhi vez i više nije suh. Utrka s vremenom se zahuktava.
One nešto udaljenije kuće brane se svim raspoloživim sredstvima, a one tik do rijeke teško se mogu obraniti. To jako dobro znaju i u mađarskom Estergomu. Neke su prometnice već pod vodom. Voda je došla do škole, ušla je u dvorišta.
Eva pored Dunava živi već više od 40 godina. Kaže da je navikla da joj voda uđe u podrum, ali nikada joj nije svejedno. Najviše joj je žao što je ovoga puta stradala i tek izgrađena sportska dvorana iza njezine kuće.
U pogranični gradić Ostrogon vodeni val stiže u petak. Prva linija obrane već je tu, ali se za svaki slučaj gradi i druga jer s vodom, znaju to dobro u ovim krajevima, nema šale.
Više od tisuću ljudi već danima brani i Pilismarot.
"Počeli smo na vrijeme, pa imamo i dovoljno ljudi i vreća s pijeskom, očekujemo da dosad najviši vodostaj ipak neće biti premašen. Očekujemo da ćemo uspjeti obraniti ovo područje", rekao je pukovnik Istvan Toth.
Jesu li uspjeli, znat će u petak.
Na terenu je bila reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac, koja je izvijestila o situaciji u Mađarskoj.
"Vodeni val prolazi dijelom gdje Dunav dijeli Mađarsku i Slovačku, a njegov vrhunac još nije stigao. Pripreme su u tijeku, nekima će vodeni val stići za nekoliko sati, a nekima u petak. Iako vodeni val još nije stigao, akumulacija vode daje naslutiti gdje bi obrane od poplava mogle probiti te gdje je potrebno pojačati nasip.
Postoje tri branjena sektora ukupne dužine tri kilometra. Tamo više od tisuću ljudi od ponedjeljka radi na ojačavanju nasipa. To je dio na kojem se nakon granice Mađarske i Slovačke Dunav kreće spuštati prema Budimpešti.
Pripreme će na tom dijelu biti najintenzivnije. Na terenu su sve raspoložive snage, od policije, vatrogasaca, vojske, teritorijalne obrane, crvenog križa pa sve do mnogobrojnih volontera koji neumorno rade.
Na malom dijelu je već probio nasip, no to nije stvorilo veće probleme. Ljudi su uvjereni da vodostaj neće premašiti onu kritičnu točku kao 2013. godine te da će uspješno obraniti područje", izvijestila je Štrbac.
Đuroković: ‘Spremno je milijun i pol vreća‘
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković gostovao je na N1 u Pregledu dana s Igorom Bobićem, a tamo je komentirao vodostaje rijeka i moguće poplave.
Istočnu i središnju Europu one su potresle, poginulo je 16 ljudi, tisuće su ostale bez domova, a ukupna se šteta broji u stotinama milijuna eura. Kako se to moglo izbjeći?
“Nažalost, prije svega, klimatske promjene i ekstremne hidrološle prilike su doprinijele tome. A i ta područja su populacijom brojnija, gusto su izgrađena, tu su i poljoprivredne površine, a i suzili su dolinske profile pa je omogućeno prirodno poplavljenje”, rekao je pa nastavio:
“Teško je dograđivati sustave. Oni se tradicionalno rade. Problem je napraviti deset kilometara nasipa, a samo u Hrvatskoj imamo 4100 kilometara nasipa. U trenutku kad imate najavu ekstremnih prilika, nasipe nije moguće dograditi, ako se to nije napravilo godinama prije. Treba se prilagođavati klimatskim promjenama i učiniti sve da se dio voda neškodljivo razlije.”
Kako je doživio načine obrana od poplava u Europi? Vidimo da je parlament u Budimpešti poput otoka.
“Mađarska ima dugu tradiciju obrana od poplava i vjerujem da će se bolje obraniti od drugih zemalja. Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija imaju velike probleme. Mi zasad dobro odolijevamo, bez obzira na rekordne vodostaje nekih rijeka. Sve to prihvaćamo bez većih posljedica. Ali, raditi se mora, ništa ne ide samo od sebe.”
Ciklona Boris i dalje prijeti, rijeke su nabujale. Hrvatskoj prijeti opasnost zbog Dunava. Ostale rijeke su manje problematične.
“Imamo karte rizika i opasnosti od poplava. Sigurno da je ovaj jedan od pet najvećih u povijesti. Ovo se može usporediti s 2013., oko pola metra manje, zbog čega će nama biti nešto lakše obraniti se. Ali, tu smo svi mi koji se borimo protiv toga i na vrijeme smo reagirali. Neumorno se radilo prije, radit će se i sad, dan i noć. To će trajati oko sedam dana 0-24. Do sutra će se složiti obrana u Vukovaru, a do nedjelje planiramo završiti sve aktivnosti pa da se od ponedjeljka koncentriramo samo na interventne aktivnosti. Sad je više od 300 ljudi na terenu, a poslano je više od 10.000 vreća. U zalihama ćemo imati oko 100.000 vreća, ukupno ih imamo milijun i pol”, istaknuo je Đuroković.
Spomenuo je i da nikakvog materijala ne nedostaje, kao ni ljudstva. Dakle, Hrvatska je spremna, bez obzira na povećani rizik. Predviđa i da ne bi trebalo biti ugroženo niti jedno naseljeno područje.
“Imali smo dovoljno vremena jer vodeni val putuje sedam dana do Hrvatske. Svim ljudima je sugerirano koliki se vodostaj može očekivati, a i mi smo dali ljude i sredstva. Od nedjelje, kad završimo sa svim aktivnosti, glavni fokus bit će nasipi jer oni ne smiju popustiti”, zaključio je Zoran Đuroković u razgovoru za N1.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....