Prema službenim prognozama za ovu zimu, velika je vjerojatnost recimo za Jadran, a za kontinentalne krajeve Hrvatske umjerena do velika, da će i ova zima imati više temperature od prosjeka, i to će se nastaviti i u proljeće. Pritom ćemo cijelo vrijeme morati računati na ekstreme, s manje snijega nego ranijih godina, no s mogućnostima zasnježivanja, otkrio je na današnjem predavanju o klimatskim promjenama na Danima hrvatskog turizma prognostičar Zoran Vakula, piše Jutarnji.
„Klimatske promjene koje uključuju zatopljavanje kroz godine koje je vrlo jasno na kartama, ne samo da utječu na naš život i zdravlje, već ozbiljno utječu i na turizam. Zato pokušajmo razmišljati o tome što nudimo i kako se prilagođavamo, koliko pomičemo sezonu, koliko smanjujemo možda špicu sezone, jer inače nećemo opstati. Barem iz moje perspektive. A vi u turizmu o tome znate naravno puno bolje“, poručio je Vakula okupljenima.
Istaknuo je kako je vrlo velika vjerojatnost nastavka trenda zatopljenja, za razliku od količine oborine na godišnjem nivou koji će većinom stagnirati ili lagano padati u većem dijelu Hrvatske.
To u budućnosti nosi broj vrućih dana, povećanje broja toplih noći, povećanje broja sušnih razloga, vlažnosti zraka, sunčevog zračenja, pri čemu srednja razina mora lagano raste kao i temperatura mora. S tim ide i smanjivanje vlažnosti tla, smanjivanje broja vrlo hladnih dana povezano s temperaturom te smanjivanje snježnih pokrivača.
„I možda nam se ponekad čini da smo izloženi bombastičnim najavama, senzacionalizmu, pa kažemo kako je 35 stupnjeva je bilo i prije, pa nije bilo ništa, a sad je alarm. Ali, problem je što tih 35 stupnjeva nije samo jedan, dva dana, nego traje značajno dulje. Naš organizam tome nije prilagođen i ljudi mijenjaju destinacije kako bi se osjećali dobro. Zato molim vas, slušajte upozorenje na opasne vremenske pojave“, poručio je Vakula turističkim djelatnicima, preporučivši im aplikaciju Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja ima detaljne prognoze po mjestima, sa stručnim tumačenjem.
Izidora Marković Vukadin s Instituta za turizam upozorila je tako da zbog zatopljenja Hrvatska teško više može računati na snježni turizam, a turizam treba računati i s povećanim troškovima zbog klimatskih promjena.
„Na ski turizam više u nekim dijelovima ne računa ni Austrija, a gdje ćemo mi? Klimatske promjene su tu, i trebamo im se brzo prilagođavati, uz to što moramo raditi na tome da smanjujemo ugljični otisak i utjecaj na promjene koji turizam ima prije svega u transportu.
Prema podacima Europske komisije, samo prošlih 20 godina ekonomski trošak zbog vremenskih ekstrema u EU je iznosio 500 milijardi dolara. A onaj bitniji trošak, trošak u gubitku ljudskih života je 150 tisuća. Vidjeli smo zadnji primjer Španjolske. Na žalost takva događanja nam pomažu da otvorimo oči“, kazala je Vukadin.
Kako rješavati? Praćenjem, inovacijama i edukacijom, kaže znanstvenica. Od jeftinih do ultraskupih rješenja, sadnje drvoreda s drvećem otpornim na ekstremni vjetar, zelenih pergola na cestama, do ulaganja u indoor aktivnosti, kako bi se turisti mogli skloniti od najvećih vrućina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....