Usred štrajka sudaca, razgovarali smo s ministrom Malenicom. Odgovorio nam je na goruća, ali i neka ‘škakljiva‘ pitanja

"Bijeli štrajk", mjere upozorenja, kako god nazvali nezadovoljstvo zaposlenih na najodgovornijim mjestima u pravosuđu, nezadovoljstvo prvenstveno plaćama, traje u cijeloj državi evo četvrti dan. S raznolikim uspjehom, ali i različitim tumačenjima odaziva.

Na prvom stupnju splitskog Županijskog suda se praktički nitko nije odazvao "bijelom štrajku", a kako je Općinski sud u procesu selidbe s Dračevca u Gundulićevu, tako oni i ne rade ovih nekoliko dana. Drugdje po Hrvatskoj je situacija bolja za "sindikalce", odnosno Udrugu hrvatskih sudaca koji su zaslužni za bunu u vidu mjera upozorenja, jer suci nemaju pravo na sindikalno organiziranje. Dok iz UHS-a govore o odazivu od oko 85 posto, iz Ministarstva pravosuđa i uprave javljaju o dvadesetak posto manje odrađenih rasprava što se pripisuje "bijelom štrajku".

Cijela situacija naravno "zove" na razgovor s prvim čovjekom Ministarstva pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom. Odmah smo krenuli s najzanimljivijom temom za sve pa tako i čitatelje, onoj o plaćama.

Radna skupina radi

Iz Udruge hrvatskih sudaca pozivaju se na dogovor postignut u svibnju 2023. koji tobože nije realiziran. Možete li nam reći što je točno dogovoreno tada, ali i o aktualnim prosječnim neto primanjima (navodno između 2200 i 3500 eura) hrvatskih sudaca koja bi se po novom prijedlogu povećala, te za koliko bi se točno, u eurima, prosječno povećala, koji su prijedlog suci odbili te koliko bi se trebale povećati plaće po njihovim zahtjevima?

– Inicijativu za uređenjem sustava plaća sudaca pokrenulo je Ministarstvo pravosuđa i uprave krajem 2022. godine. Suci su štrajk provodili u svibnju 2023. i nakon razgovora s njima Ministarstvo je uputilo izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Što se tiče druge faze uređenja sustava plaća, postojala je intencija da se to pitanje uredi u idućem razdoblju, međutim, treba uzeti u obzir da je nakon štrajka sudaca bio štrajk službenika i namještenika u pravosudnim tijelima koji je utjecao na proces uređenja sustava plaća.

Kada je riječ o povećanjima plaća, prosječne plaće sudaca, prema podacima iz centraliziranog obračuna plaća, kreću se od 2260 eura na općinskim sudovima do 3460 eura neto na Vrhovnom sudu. Ministarstvo pravosuđa i uprave prošloga je tjedna prihvatilo prijedlog UHS-a da se uvedu materijalna prava, što je dodatno povećanje primanja od 115 eura, a to znači da bi najveći broj sudaca dobio oko 700 eura neto povećanja u manje od godinu dana.

Nažalost, oni su to ipak odbili i krenuli u štrajk. Ono što Udruga hrvatskih sudaca također zaboravlja je da su, osim što su dva puta povećavane osnovice, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto, udvostručene i naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud. Dakle, odbijeno povećanje primanja bilo bi treće u pet godina.

Što se tiče njihovih drugih zahtjeva, kada govorimo o indeksaciji osnovice, to je pitanje koje osnovana Radna skupina treba normativno urediti, odnosno model indeksacije se tek treba utvrditi, jednako kao što se treba urediti stupnjevanje plaća pravosudnih dužnosnika. Unutar Radne skupine u kojoj sudjeluju predstavnici svih skupina sudaca i zamjenika državnih odvjetnika postoje različiti stavovi kako urediti sustav plaća pravosudnih dužnosnika. Zato se njihovi zahtjevi ne mogu svesti na izmjenu neke odredbe u zakonu kako to Udruga nastoji prikazati, jer je pitanje slojevito i zahtijeva rad unutar Radne skupine, međutim ne prije uređenja sustava plaća službenika.

Goran Mehkek/Cropix

Jeste li tijekom pregovora s hrvatskim sucima kazali da je percepcija goleme većine građana kako su zapravo neradnici koji su većinu godine ionako u "bijelom štrajku"?

– Ministarstvo pravosuđa i uprave razgovara s Udrugom hrvatskih sudaca. Suci ne ostvaruju mogućnost kolektivnog pregovaranja, već možemo razgovarati o izmjenama zakonodavnog okvira. Ja se nikada ne bih mogao složiti s konstatacijom o neradu sudova, to je pogrešna pretpostavka. Međutim, pitanje plaća nije pitanje percepcije ili dojma.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave ne dvojimo da suci trebaju biti dobro plaćeni. Zato smo u mandatu ove Vlade dva puta podizali osnovicu, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto, te korigirali dio koeficijenata. Te su izmjene rezultirale značajnim povećanjem za najbrojniju skupinu sudaca za 583 eura neto. Uvijek se može govoriti o unaprjeđenju učinkovitosti rada sudova, što je krajnji cilj svih promjena koje Ministarstvo pravosuđa i uprave radi.

Mijenjamo zakonodavni okvir kako bi postupci bili brži i učinkovitiji, donosimo organizacijske promjene, kao što su akcijski planovi kako bi se pratila učinkovitost sudova, te u konačnici ulažemo u infrastrukturu i informatizaciju kako bi uvjeti rada bili daleko kvalitetniji. Dio investicijskog ciklusa od 400 milijuna eura je i nova zgrada Općinskog suda u Splitu – koja će nedvojbeno unaprijediti uvjete rada za suce i službenike. Kada je percepcija u pitanju – ključ svih promjena je vraćanje povjerenja građana. U tome segmentu svi dionici moraju napraviti iskorake.

Promjene u sustavu

Vezano za prethodno pitanje, jesu li suci, pa i vi u Ministarstvu pravosuđa i uprave, svjesni da je reforma pravosuđa bila praktički desetljećima jedini ozbiljan zahtjev, zamjerka iz EU-a prema Hrvatskoj, segment u kojem i danas izvjestitelji EK-a nalaze brojne mane, od sporosti nadalje?

– Ministarstvo pravosuđa i uprave itekako je svjesno važnosti promjena u pravosuđu. Kao nositelji procesa pregovora, u poglavlju 23. i 24. itekako smo svjesni svih promjena koje smo napravili u sustavu pravosuđa i napredaka koje smo postigli. Svako izvješće Komisije o vladavini prava u Ministarstvu pravosuđa i uprave pomno se analizira i na temelju preporuka Komisije rade promjene. Učinkovitost pravosuđa, kao što sam rekao, ključna je odrednica razvoja pravosudnog sustava. Ja ću podsjetiti da smo mi izmijenili dva ključna procesna zakona – Zakon o kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku, kojima smo skratili rokove za donošenje odluka, uveli elektroničku komunikaciju te stvaramo pretpostavke za uvođenje tonskog snimanja koje će značajno promijeniti način vođenja sudskih postupaka.

Uz to, predložili smo i novi Zakon o dostavi pismena u sudskim postupcima kojima će se standardizirati dostava sudskih pismena, što ujedno znači da će se suziti mogućnost odugovlačenja sudskih postupaka. Ministarstvo pravosuđa i uprave je tijelo koje već godinama predlaže najveći broj zakona, što ukazuje da prepoznajemo potrebe za suštinskim promjenama u pravosuđu.

Pred splitskim Županijskim sudom se trenutno vodi najmanje desetak vrlo eksponiranih predmeta koji se ponavljaju, u kojima se presude ukidaju dva ili tri puta (!?), i to često zbog najobičnijih proceduralnih pogrešaka! Možete li komentirati takvu situaciju?

– Ministarstvo pravosuđa i uprave ne može ulaziti u konkretne sudske postupke pa samim time niti u razloge zbog kojih se ukidaju presude. Međutim, generalno govoreći, Ministarstvo je taj problem prepoznalo i kroz posljednje izmjene i dopune Kaznenog postupka uvelo tzv. zabranu dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude. Drugostupanjski sudovi, nakon ukidanja prvostupanjskih presuda po žalbi dužni su postupke vraćati na prvi stupanj s preciznim uputama za ponovljeni postupak. Kada taj predmet ponovno dođe na drugostupanjski sud s već ukinutom presudom, sud ne može vratiti predmet na prvi stupanj, već mora provesti raspravu i donijeti odluku.

Kao dio izvršne vlasti možemo mijenjati okvir u kojima sudovi rade, odnosno donose odluke, stoga je za nas ta novina jedna od ključnih promjena koje smo napravili u proteklih nekoliko godina, unatoč tome što je naišla na kritike unutar samog pravosudnog sustava.

Ranko Suvar/Cropix

Nije problem samo u sucima, nego i u DORH-u, prema najavama u "mjerama upozorenja" osim sudaca sudjeluju i nadležna državna odvjetništva. U koliko se predmeta ulazilo praktički nepripremljeno ili loše odrađenom istragom da bi se to sve pred sudovima uzaludno pokušavalo kompenzirati, pa postupci nepotrebno traju godinama, desetljećima. Pustimo sad izbor za šefa DORH-a koji je u tijeku, smatrate li da je u tužiteljskoj grani pravosuđa potrebno napraviti promjene, angažirati neke nove ljude, zamijeniti postojeći kadar?

– Kao ministar pravosuđa i uprave ne mogu se upuštati u bilo kakve parcijalne ocjene rada pravosudnih dužnosnika, niti mogu komentirati kako su se vodile neke istrage i pripremali procesi. U pogledu promjena u Državnom odvjetništvu, mogu reći da jednako kao i kod sudova, radimo na unaprjeđenju zakonodavnog okvira i ulaganju u Državno odvjetništvo kroz investicije u informatizaciju i pravosudnu infrastrukturu. Ministarstvo pravosuđa i uprave ni na koji način ne sudjeluje u postupku imenovanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika već to radi neovisno tijelo – Državnoodvjetničko vijeće. Svakako da su u svakoj profesiji, pa tako i u Državnom odvjetništvu potrebni novi ljudi koji će dati novi zamah.

Vjerujem da će sve ove promjene koje radimo po pitanju unaprjeđenja sustava plaća, ne samo za pravosudne dužnosnike nego i za službenike, biti iskorak u kvalitetnijem upravljanju ljudskim potencijalima.

Odgođena ročišta

Kao i u svakom velikom sustavu, tako i u pravosuđu (sudovima i tužiteljstvu) postoje ljudi koji kvalitetno i pošteno obavljaju svoj posao, vuku zapravo cijeli sustav naprijed, s onim pojedincima koji se "šlepaju". Planirate li napraviti reformu i u segmentu ocjenjivanja obavljenog posla, kad se već uređuje sustav plaća za 240 tisuća službenika? Dakle, da netko "zaradi" negativne poene i plaću manju od očekivane, jer nije dobro odradio svoj posao? A netko tko se trudi da dobije "stimulaciju"?

– Kao što sam rekao, Ministarstvo ne ocjenjuje rad pravosudnih dužnosnika. O takvoj vrsti odgovornosti mogu odlučivati samo neovisna tijela – Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće – koja su jedino ovlaštena utvrđivati stegovnu odgovornost pravosudnih dužnosnika, pa samim time i donositi mjere u odnosu na utvrđena stegovna djela.

Po vašim informacijama, koliko je sudaca stupilo u "bijeli štrajk"? Također, koji su to postupci koji su hitni i zahtijevaju nastavak procesa kako ne bi nastala nesaglediva šteta? Samo oni u kojima su stranke, odnosno okrivljenici u pritvoru pa je hitnost nužna, ili i neki gospodarski slučajevi te koji iznos predstavlja granicu te "goleme štete"? Ili je procjena bitnih predmeta ostavljena svakom sucu na procjenu?

– Relevantni pokazatelji su podaci iz sustava eSpis koji ukazuju da je na prvi dan štrajka u organizaciji UHS-a bilo odgođeno 35 posto ročišta na svim hrvatskim sudovima, odnosno njih 741 od ukupno 2077. Ako se uzme u obzir da je u "regularnim" danima bez štrajka, prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, taj postotak je još i manji – odnosno 20-ak posto.

Taj trend se nastavio i u idućim danima štrajka. Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca, iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk. Vjerujem kako su na taj način pokazali odgovornost prema hrvatskim građanima i pravnom sustav te tu njihovu odluku pozdravljamo. Što se tiče samoga štrajka, Udruga hrvatskih sudaca na svojim je tijelima donijela zaključak o njegovu provođenju. Predsjednik Vrhovnog suda je na temelju toga donio uputu za postupanje. Prema toj uputi predsjednici sudova su upućeni na to da te tzv. mjere provode na način da se rješavaju predmeti u kojima građanima i poduzetnicima prijeti nenadoknadiva šteta. Hitnost u pojedinim postupcima se propisuje mjerodavnim zakonima.

Ponavljam, UHS je taj koji je zaključcima Upravnog odbora definirao okvir koji su suci prihvatili, u manjoj mjeri, međutim činjenica je da svaki sudac u konkretnom predmetu donosi odluku. Ako uzmemo u obzir da je UHS donio odluku prije negoli su započeli razgovor u Ministarstvu, jasno je da je odgovornost za štrajk isključivo na njima.

Ranko Šuvar/Cropix

Druga faza

Ok, pretpostavimo da će se ove "mjere upozorenja" hrvatskih sudaca završiti relativno brzo, a "štrajkaši" će dobiti povećanje plaća, bilo ono koje su odbili na početku pregovora, bilo neko još unosnije. Koliko će ovo odgađanje svih manje žurnih predmeta koštati državni proračun?

– Svaka odgoda za stranku u postupku je nenadoknadiva i iziskuje određene troškove. Eventualnu procjenu o nastalim štetama mogu dati samo suci koji su donosili odluke o odgodama jer oni imaju pregled stanja u svakom predmetu. Međutim, ako podvučemo crtu na prošlogodišnji štrajk, tada možemo vidjeti da je ažurnost uoči štrajka bila 107 posto, nakon štrajka je iznosila 72 posto. Na kraju 2023. godine na hrvatskim sudovima zabilježeno je 17.036 riješenih predmeta manje u odnosu na primljene.

Očekujete li vrlo brzo novi, ponovljeni štrajk državnih službenika i namještenika, koji objektivno imaju vrlo niska primanja, značajno niža od sudaca? Pogotovo kada vide koliko su povećana primanja sucima i tužiteljima, ljudima s kojima rade te tajnice, zapisničarke, službenice...

– To je, između ostalog, jedan od razloga zbog kojeg u ovom trenutku ne možemo nastaviti s drugom fazom uređenja sustava plaća pravosudnih dužnosnika. Mi se trenutno nalazimo u završnoj fazi velike promjene u sustavu plaća. Mijenjamo sustav koji je star gotovo 30 godina i u kojem smo imali brojne nerazmjere. Konsolidirali smo radna mjesta, prepolovili kategorije radnih mjesta i uveli nove koeficijente prema kojima će gotovo svima plaća dodatno rasti.

Plaće službenika i namještenika u pravosuđu prošle su godine povećane u tri ciklusa. Prvo kroz dodatak od 100, 80, 60 eura neto, zatim povećanjem od 12 posto nakon štrajka te treći put povećanjem osnovice krajem godine za 5 posto. Novi sustav plaća donosi i nova, odnosno dodatna povećanja za službenike i namještenike u pravosudnim tijelima. Ta će povećanja u odnosu na sporazum koji smo potpisali sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika biti i veća od onoga što je dogovoreno.

Kada se uzme u obzir da su i druga materijalna prava povećana, tu mislim na božićnice, regres, dar za djecu, a ujedno je i prvi put uvedena uskrsnica, mislim da razloga za štrajk nema. Vjerujem da će službenici i namještenici u pravosudnim tijelima također biti zadovoljni povećanjem.