U hrvatskim ambulantama nema tko raditi, a izbjegli ukrajinski liječnici stoje bez posla. Evo u čemu je problem

Zbog komplicirane nostrifikacije diploma s kojom se susreću visokokvalificirani Ukrajinci koji su nakon ratnih strahota utočište našli u Hrvatskoj 120, liječnika, psihologa, medicinskih sestara i drugih profila stručnjaka za mentalno zdravlje ne može raditi.

S obzirom na rastuće potrebe za ovakvim kadrovima prava je šteta što stručnjaci ovakvih zanimanja ne mogu raditi u svojoj struci jer su na terenu potrebni lokalnom tržištu rada.

- Možda je ovakvih kadrova i više, ali trenutačno ih se 120 javilo udruzi Svoja, za učenje hrvatskog jezika, kaže nam zamjenica ravnatelja udruge Iryna Pronenko, koja pruža pomoć ukrajinskim izbjeglicama u prilagodbi na novi život u Hrvatskoj.

Od početka rata u Hrvatskoj je svoj dom pronašlo više od 27 tisuća Ukrajinaca. Među raseljenim osobama iz Ukrajine uglavnom su žene, a više od polovice njih imaju maloljetnu djecu. Udruga Svoja koja pomaže Ukrajincima u Hrvatskoj s integracijom, zapošljavanjem i obrazovanjem na konferenciji za medije u Zagrebu uputila je Vladi RH tri zahtjeva kako bi se olakšala integracija ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj.

Inače, spomenuta udruga je dosad u suradnji s privatnim poslodavcima uspješno zaposlila više od 500 Ukrajinaca, a navode da su od osnutka 2022. do danas pomogli tisućama Ukrajinaca u Hrvatskoj savjetima pri zapošljavanju i samozapošljavanju, izradi životopisa, besplatnim tečajevima hrvatskog jezika, ali i psihološkom pomoći.

Učenje hrvatskog jezika skupo je za Ukrajince

Vojko Basic/Cropix

- Ukrajinci vrlo brzo i lako uče hrvatski jezik, ali besplatni ili sufinancirani tečajevi hrvatskog jezika nisu dostupni svima. Kako bismo potpuno integrirali Ukrajince na hrvatsko tržište rada, ključno je povećati dostupnost ovih tečajeva. Od toga će profitirati i Ukrajinci, ali i hrvatsko tržište rada koje vapi za visokoobrazovanim radnicima‘, istaknuo je Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna.

Ukrajinci koji žive u RH traže od hrvatske Vlade veću podršku pri procesu nostrifikacije diploma, zatim pronalaženje trajnog rješenja za Ukrajince koji žele ostati u Hrvatskoj i nakon rata, te sufinancirane tečajeve hrvatskog jezika koji bi, prema njihovim iskustvima, trebali biti dostupni i za radnike koji nisu u deficitarnim zanimanjima, ali i za nezaposlene Ukrajince.

- S obzirom na to da je jezična barijera otežava integraciju Ukrajinaca udruga je provela nekoliko kolegija hrvatskog jezika u kojima je dosad obučeno oko 215 polaznika, a početkom iduće godine planira se još jedan, kazala je Iryna Pronenko.

Prema informacijama Hrvatske liječničke komore Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara. Najlošije je stanje u manjim gradovima i ruralnim područjima premda liječnika nedostaje i u velikim gradskim središtima. Sustavu zdravstva, kažu statistike, nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara.

Ništa bolja situacija nije ni sa psiholozima. U hrvatskim školama i dalje kronično nedostaje psihologa i logopeda. Sustavu socijalne skrbi trenutačno fali 700 stručnjaka, prije svega socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga.

S obzirom na kronični deficit kadrova zasigurno bi netko od 120 potencijalnih kandidata mogao naći zaposlenje u Hrvatskim javnim službama, samo kad bi im se omogućilo jeftinije ili besplatno učenje Hrvatskog jezika, koji je nužan za nostrifikaciju diplome i početak rada u struci.

Mnogi su Ukrajinci našli niže rangirane poslove koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi. Kvalificirani stručnjaci spriječeni su raditi zbog jezičnih i birokracijskih zapreka, zaključuje Iryna Pronenko. 

- Ukrajinci u Hrvatskoj se i dalje suočavaju s izazovima koji obostrano štete i njima i hrvatskoj ekonomiji. Brojni od nas su ovdje već izgradili dom i razmišljaju o dugoročnom ostanku u Hrvatskoj, ali koče nas privremene dozvole koje se obnavljaju iz godine u godinu. Malo je šansi za dobivanje pune radne dozvole ili državljanstva, što dovodi do neizvjesnosti i nesigurnosti oko ostanka u Hrvatskoj dugoročno nakon završetka rata‘, izjavila je Natalija Hryshchenko, direktorica udruge Svoja.