Da su izbori provedeni početkom listopada, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a, ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. listopada HDZ zabilježio izbor od 26,9 posto (u rujnu 27,3 posto). Na drugom mjestu je SDP s 21,6 posto (prema rujanskih 21,2 posto). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 8,6 posto (prošli mjesec 8,4 posto). Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,1 posto (u rujnu 7 posto), piše RTL.
Rascjep u Domovinskom pokretu još je prošli mjesec smanjio potporu ove stranke, najprije na 4,6 posto, a na sličnoj se razini zadržala stranačka podrška i u ovomjesečnom mjerenju (4,5 posto). Novonastala stranka DOM i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) u prvom je mjerenju nakon osnutka zabilježila izbornu podršku od 1,9 posto (što je nešto iznad prvih mjesečnih mjerenja za novonastale stranke zabilježenih u posljednjih četiri godine).
Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista, od čega najveći dio "uzima" HDZ. Od pet vodećih stranaka tri su u mjesečnom negativnom "izbornom saldu" (Most -0,9 postotnih bodova; HDZ -0,4; DP -0,1). S druge strane, SDP i Možemo! su zabilježili pozitivan "prinos" na svom izbornom "kontu" (0,4 i 0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji listopad, od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +6 postotnih bodova; HDZ +1,4). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-3,0 postotna boda), Možemo! (-2,7 postotnih bodova) i Most (-2,1 postotna boda).
U ostatku političke scene, uz već spomenutu novonastalu stranku, izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih pet stranaka: IDS (1,7 posto), Radnička fronta (1,6 posto), HSU, Centar i Fokus (sve tri po 1,1 posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: HNS (0,9 posto), Nezavisna platforma Sjever, Hrvatski suverenisti, Pravo i pravda i HSS (sve četiri stranke po 0,8 posto), HSLS (0,6 posto) i Odlučnost i pravednost (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,2 posto, uz 17,4 posto neodlučnih.
Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji. Treća mjesta na dvije ljestvice pripala su Mariji Selak Raspudić i Ivanu Penavi. Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 21,2 posto ispitanika (u odnosu na 19,9 posto iz rujna). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 14,8 posto (prema 15,7 posto iz prošlog mjerenja u rujnu). Na treće se mjesto ponovo vratila Marija Selak Raspudić s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 2,6 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,5 posto drži predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (u rujnu 0,8 posto). Božo Petrov je peti izbor s 2,2 posto (prije mjesec dana 2,5 posto).
Među 10 top političara još su: Ivan Penava (1,7 posto), Biljana Borzan (1,6 posto), Branko Bačić (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4 posto) i Tomislav Tomašević (1,3 posto). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, SDP, Možemo!, Domovinski pokret i Most), dva člana Vlade, predsjednik Republike, predsjednik Sabora, te jedna eurozastupnica.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,8 posto (u odnosu na 33,2 posto iz rujna). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 15,5 posto (u rujnu 16,3 posto). Treće mjesto i dalje drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,3 posto (prema 5,2 posto u rujna).
Na četvrtom mjestu slijedi Nikola Grmoja s izborom od 1,8 posto (u rujnu 0,2 posto). Milorad Pupovac je peti s izborom od 1,5 posto (prema 2,9 posto iz prethodnog mjerenja), a jednak izbor ovaj mjesec bilježi i Gordan Jandroković (1,5 posto u rujni i u listopadu).
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović i Željka Markić (oboje po 1,4 posto), Tomislav Tomašević (1,1 posto) i Ivan Anušić (1,0 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara tri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, dva člana Vlade, istaknuti predstavnik najbrojnije nacionalne manjine u zemlji, te zaštitno lice najprisutnije konzervativne udruge.
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 19,8 posto građana (slično kao i u rujnu kad je izmjereno 19,9 posto). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,9 posto (prema 66,2 posto u rujnu). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 54,2 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina skoro upola niža i iznosi 23,7 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 17,9 posto; SDP 9,5 posto; Možemo! 7,8 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,93 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,95), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,13), Mosta (2,89), Domovinskog pokreta (2,46), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23). Zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 58. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,88, dok je bivši predsjednik Ivo Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,31).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor, za svoj je rad u četvrtom mjerenju u novom mandatu zabilježio ocjenu 2,16 (u rujnu ta je ocjena iznosila 2,22). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,94, dok je najniža ocjena zabilježena među biračima SDP-a i iznosi 1,78.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,30 (prema prošlomjesečnih 2,33). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,38), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,78; Most 2,07; SDP 1,80; Možemo! 1,79). Politiku Vlade RH u petom mjesecu trećeg mandata podržava 25,6 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 28,6 posto).
Prijedlog poreznih izmjena kojim se uvodi porez na nekretnine najvažnija je tema mjeseca za 19,3 posto građana. Intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i Libanonu je drugi izbor za temu mjeseca s izborom u 14 posto slučajeva. Najave povećanja cijena struje i plina su najvažnija tema za 10,4 posto građana. Dvije teme dijele četvrto mjesto s izborom od 6,5 posto: visoke cijene hrane i drugih važnih proizvoda u hrvatskim trgovinama, te problemi s vodnim valom Dunava u Baranji i Istočnoj Slavoniji. Vrlo česti izbor bila je i rasprava o mogućoj odgodi uvođenja obveznog vojnog roka (6,2 posto). Slučajevi ginekologa u Osijeku i Vukovaru najvažnija je tema za 4,8 posto građana, dok je odluka Vatikana o Međugorju kojom se priznaje "obilne duhovne plodove" najvažnija tema za 4 posto ispitanika.
OGLAS
Četiri teme su zabilježile izbor između 3 i 4 posto: rascjep u Domovinskom pokretu i osnivanje stranke DOM i Nacionalno okupljanje (3,6 posto), uhićenja HDZ-ovog zastupnika i gradonačelnika Otoka, i bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta (3,4 posto), povijesno najveći kreditni rejting Hrvatske (3,2 posto), intenziviranje kampanje za izbor predsjednika Republike (3,2 posto).
Dvije su teme zabilježile izbor iznad 2 posto: otvaranje druge cijevi tunela Učka i zahtjev za besplatnim prijevozom kroz tunel (2,7 posto), pisma predsjednika Milanovića premijeru Plenkoviću u vezi sastanka o vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
* Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....