Tri godine nakon obustave objavljivanja sustava pokazatelja Doing Business Svjetske banke i nakon nekoliko odgoda objave novog sustava pokazatelja, Svjetska banka je jučer objavila prvi izvještaj prema novoj metodologiji B-Ready. Još uvijek nemamo globalnu rang-listu zemalja jer je prvi izvještaj obuhvatio samo 50 država, no među njima je i Hrvatska.
Trebat će puno vremena za ovladavanje novom metodologijom i detaljan pregled rezultata. U sljedećih mjesec dana posvetit ćemo još jedan ili dva teksta novom sustavu globalnog mjerenja kakvoće poslovnog okružja B-Ready, a zasad nudimo tek prvi, vrlo grubi pregled.
B-Ready mjeri deset područja poslovanja koja prate životni ciklus poduzeća od otvaranja do zatvaranja i po tome je vrlo sličan starom Doing Business-u:
U mjerenju se ocjenjuju tri stupa odnosno kriterija: (1) regulatorni okvir, (2) javne usluge i (3) operativna efikasnost. Prvi kriterij se odnosi na pisanu regulativu, drugi na javne servise koji se nude radi lakšeg poštivanja regulative, a treći na funkcioniranje regulacije u praksi, odnosno na to koliko je lako poštivati danu regulativu i koliko se i kako javne usluge za njeno lakše poštivanje koriste u praksi.
Od 50 zemalja obuhvaćenih prvim pregledom odabrali smo nekolicinu europskih država i Singapur koji je poznat kao jedna od globalno najatraktivnijih lokacija za poslovanje kako bismo zorno predočili položaj Hrvatske u međunarodnoj usporedbi.
Prema kriteriju regulatornog okvira Hrvatska je osrednja, slabija čak i od Grčke, ali ipak bolja od Singapura i Estonije. To znači da regulatorni okvir – pisana pravila – sama po sebi nisu prepreka pozicioniranju Hrvatske kao atraktivne poslovne lokacije.
Prema javnim uslugama Hrvatska stoji bolje – uz bok najboljima u prikazanoj grupi (Estoniji i Singapuru).
Međutim, prema kriteriju operativne efikasnosti, a ona je važna jer pokazuje kako stvari funkcioniraju u praksi, Hrvatska stoji vrlo loše – nalazi se pri samom dnu liste.
Prvi pregled detaljnijih rezultata pokazao je da Hrvatska u jednoj stvari stoji izrazito loše – oporezivanje nam je Ahilova peta. Mnogi neće biti iznenađeni ovim rezultatom. Po onome što smo brzim pregledom ustanovili, najlošiji rezultat imamo kod jasnoće i transparentnosti poreznog sustava (9/40) i u tom okviru posebno kod transparentnosti promjena porezne regulative (0/40).
Dovoljno da se autori poreznih izmjena zamisle nad time što rade lošije od kolega u drugim zemljama. To je ujedno dovoljno da se ubuduće detaljnije posvetimo praćenju sustava pokazatelja B-Ready koji prati i globalna poslovna zajednica, piše Ekonomski lab.