StoryEditorOCM
HrvatskaPOSLJEDICE NESREĆE

Svjedoci tragičnih nesreća ne mogu ‘doći sebi‘, splitski psihijatar objašnjava: ‘Koliko god naučili, proradi empatija‘

Piše Petar Čikeš
21. svibnja 2024. - 22:19

Kada čitamo o teškim nesrećama, često teško proživljavamo posljedice o kojima čujemo iz druge ruke. Ne jednom smo čuli kako ljudi namjerno zaobilaze "crne vijesti" jer im je teško nositi se s strašnim situacijama bez obzira na to što su se u njima našle osobe koje ni ne poznaju.  Zamislimo kako je tek onima koji prvi dođu na mjesta tragedije i koji moraju potisnuti sve osjećaje kako bi na najbolji mogući način pomogli unesrećenima. Što im je prolazilo kroz glavu u Dugom Selu kada je kamion usmrtio 12-godišnju djevojčicu u Dugom Selu ili prošli tjedan u Brnazama, kraj Sinja, kada se dogodila prometna nesreća u kojoj su poginula četiri migranta, među kojima i jedan 14-godišnjak.

image

Prizori teške prometne nesreće koja se dogodila 16. svibnja na križanju u Brnazama

Saša Burić/Cropix

Nevidljive posljedice ostat će na svima koji su uživo posvjedočili prizorima kojih su zahvaljujući bluranju pošteđeni čitatelji medijskih portala. Očevici nesreće, slučajni prolaznici koji su se tada našli u blizini nesreće te policajci i vatrogasci koji su izašli na teren zatekli su stravične scene: izobličena i deformirana tijela putnika razbacana po cesti i unutrašnjosti smrskanog automobila. Sasvim sigurno, to su scene koje će ih još neko vrijeme pratiti u mislima ili podsvijesti.

Svjedok užasa u Brnazama: ‘Bio sam u ratu, ali ovo mi je naježilo dlake na rukama. Krv i smrt na sve strane...‘

Za mišljenje smo pitali splitskog psihijatra Ivana Urlića koji ima iskustvo rada s traumatiziranim osobama.

– Ljudi koji izlaze na teren kada se dogodi nesreća navikli su na takve scene. Znaju da to spada u djelokrug njihovog rada – rekao je na početku Urlić, no, odmah zatim dodao:

– Koliko god bili spremni, na neke stvari se nikada ne možete sasvim opremiti mentalnim oklopom. Što bi se reklo, tijela se još nisu ohladila, sigurno da je to bilo vrlo stresno za njih. Štiti ih psihološka priprema. Službe poput policije ili vatrogasaca, ako se razvijaju po suvremenim standardima, imaju organiziranu pomoć za "pomagatelje" da se tako izrazim.

Nekad su to individualni razgovori, a nekad grupni. Zadatak stručnih ljudi koji vode te razgovore je da šok ljudi koji izlaze na teren nakon nesreće pretvore u iskustvo. Smatram da su ti razgovori vrlo korisni i da ublažuju reakciju.

image

Prof. dr. sc. Ivan Urlić, splitski psihijatar

Božidar Vukičević/Cropix

Tri su moguća scenarija za tragediju u Brnazama: izbjegli su termovizijske kamere, ali ne i ‘dubinsku kontrolu‘...

‘Tijelo reagira...‘

Naš sugovornik smatra da ako se s ljudima iz službi ne razgovara i pruža potrebna psihološka priprema, dolazi do zamora i "potrošnje materijala".

– Psiha može biti spremna, ali tijelo registrira taj šok. Psiha može reći "odradit ćemo to", ali organizam registrira i ljudi se često potroše i odustanu a to znači da nisu uspjeli šok pretvoriti u iskustvo – rekao je.

Što se tiče civila kojima u opisu posla nije susretanje stalnih nesreća i unesrećenih ljudi, po Urliću je recept za prevladavanje šoka koji su doživjeli vrlo sličan.

– Naravno da se takva vrsta šokova događa i ljudima koji nisu u službi. Može se dogoditi, kao u ovom slučaju, da se netko jednostavno zaputio prema Sinju. Obično, se ljudi nenaviknuti na tako nešto oslobode pričajući o tom iskustvu svojim bližnjima. Kada ispričate nešto onda istodobno to svoje iskustvo objektivizirate što pomaže da prestanete biti subjektivno uzrujani. Vrlo je važno da se taj šok ne učahuri u čovjeku i da ga nastavi gristi iznutra. Postoje u svijetu i kod nas psihološko savjetovalište koje pomaže ljudima da se oslobode tog stresa. 

Na kraju nije propustio osvrnuti se i na vlastito iskustvo i vlastiti napor da prevlada šokove uzrokovane nesrećama koje je nažalost u svojoj karijeri ima prilike vidjeti.

– Ja za sebe mogu reći da koliko god se naučio na takve situacije kojima sam svjedočio u svojoj karijeri, nisam nikad mogao u potpunosti se osloboditi šoka. Uvijek empatija proradi, razmišljam o tome kako je preminula osoba imala svoje bližnje, svoju obitelj i prijatelje i da ga sad jednostavno više nema – zaključio je Urlić. 

Podsjećamo, 16. svibnja bježeći pred policijom, automobil marke Audi karavan, poljskih registracijskih oznaka, prepun ilegalnih migranata,ujutro oko 7 sati u punoj se brzini zabio u ogradni zid trafostanice kod raskrsnice Sinj – Split – Trilj u Brnazama. Od siline udara, poginule su četiri osobe, a ostalih pet putnika je prevezeno u KBC Split. Život su izgubili vozač i trojica putnika, a među njima i 14-godišnjak. Svi ilegalni migranti su iranski državljani.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. studeni 2024 09:30