Stručnjakinja upozorava: ‘Način na koji se uvodi porez na nekretnine neće rezultirati razvojem priuštivog stanovanja‘

Vlasnica agencije za nekretnine i predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK Lana Mihaljinac Knežević komentirala je u Novom danu N1 s Tihomirom Ladišićem novi porez na nekretnine.

Konkretnije, prvenstveno se osvrnula na tržište nekretnina, odnosno, njihove cijene. Cilj uvođenja novog poreza bio je da se tržište stabilizira i da cijene krenu prema dolje. Ili, barem, da više ne idu prema gore.

“Važno je prvo dobiti prijedlog u potpunosti, prije analiza. Vidimo u kojem smjeru oni trenutno idu, ali hoće li to na kraju biti onaj koji će se izglasati, moramo vidjeti. Jasno je da se prvo pokušava izjednačiti oporezivanje kratkoročnog i dugoročnog najma. Ide se i na to da se na tržište stavi općenito više praznih nekretnina”, kazala je Mihaljinac Knežević.

No, pitanje je hoće li se na tržištu pojaviti ti prazni stanovi ili će se povećati broj stanova za kratkoročni najam.

“Razlozi zašto smo tu gdje jesmo su vrlo kompleksni i imaju veze s trendovima otprije posljednjih par godina. Primjerice, poput mjera kao APN, uvođenje eura, inflacija… Imali smo par godina veliku stimulaciju potražnje pa je to utjecalo na ponudu. Također, nije bilo prostora za druge investicije pa se novac stavljao u nekretnine”, izjavila je Mihaljinac Knežević za N1 i dodala:

“Problem je što ponuda ne zadovoljava potražnju. Priča se stalno o 400.000 praznih stanova, sad 600.000… Nismo dobili informaciju u kojem trenutku se to gledalo, na kojem području pa ne znamo jesu li uistinu prazne. Sigurno je da imamo veliki broj praznih stanova i da imamo nesrazmjer između oporezivanja kratkoročnog i dugoročnog najma. Da bismo imali velike promjene, moramo imati više ponude. Porezne reforme su samo jedan dio sveobuhtane stambene politike, koje kod nas nema.”

Može li se graditi na način koji predlažu bivši ministri, kao Radimir Čačić, da država gradi priuštive stanove. Rekao je da bi oni po kvadratu mogli koštati 1500 eura.

“To je nevjerojatna prilika koja bi postojala na našem tržištu. Postoje razni načini na koje se developere može motivirati, ali prvo treba postojati jasna politika na državnoj razini.”

U Hrvatskoj je veliki nesrazmjer elitnih gradova, koji su ujedno i turistička središta, sa siromašnijim gradovima, poput onih u Slavoniji. Raspon se čini premali u odnosu na plaćanje poreza, a daleko smo od toga da govorimo o mogućnosti oporezivanja vrijednosti nekretnine, a ne samo metra kvadratnog.

“Ovo nije uvođenje pravog poreza na nekretnine. Da bi on to bio, morali bismo napraviti masovnu procjenu vrijednosti kompletnog nekretninskog fonda. Da ne pričam kako vječito postoji debata treba li oporezivati imovinu ili nekretnine. Ne znamo koliko vrijede nekretnine zbog načina na koji prikupljamo podatke. Možemo imati nekretninu koja ništa ne vrijedi na tržištu, a ima ogromnu kvadraturu. Ponovno, to nije dovoljno i tu će doći do problema. I porez na nekretnine se ne može uvesti brzo. Zato će se uvesti kroz neke druge zakone. Ciljeve mi u struci pozdravljamo, ali način na koji se pokušava do toga doći vjerojatno neće dugoročno proizvesti rezultate koje želimo, a to je da imamo više nekretnina na tržištu za priuštivo stanovanje.”

Reagira li tržište već sad?

“Svi čekamo, kao i mi. Moramo pričekati finalne prijedloge. Ljudi propitkuju kako će to utjecati na njih, ali zasad nema velikih promjena.”

Postoje stavovi da se s privatnom imovinom smije raditi što vlasnik želi, kad se priča o najmu stanova.

“Živimo u nekakvom kolektivu pa ako smo u stambenoj zgradi, moramo ipak imati uvid u to što ostali rade”, objasnila je Mihaljinac Knežević za N1.