StoryEditor
Hrvatskadrugo upozorenje

Profesori i nastavnici polako odustaju od bunta oko covid potvrda; jedni su se ipak testirali, drugi otišli na bolovanje. Doznajemo je li uistinu došlo do podjele otkaza

Piše Marijana Cvrtila
30. studenog 2021. - 23:28

Iako u školama još uvijek manji broj zaposlenika odbija pokazati COVID potvrde ili negativan rezultat testa za ulazak na radno mjesto, u ponedjeljak ni na jednoj mjerodavnoj adresi nije bilo saznanja o tome jesu li tim djelatnicima ravnatelji počeli izdavati i drugo upozorenje pred izvanredni otkaz ugovora o radu.

Izdana prva upozorenja 

Podsjetimo, nakon što je 16. studenoga i službeno počela primjena odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite o obveznim COVID potvrdama ili testiranju u državnim, javnim i lokalnim službama kao uvjet za pristup radnome mjestu, prema procjenama ravnatelja i sindikata izrečeno je tek nešto više od 30 prvih upozorenja pred izvanredni otkaz djelatnicima škola koji te dokaze uporno ne žele pokazivati ili ih ne posjeduju.

Uprava za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u dodatnim uputama dala je ravnateljima mogućnost da onim djelatnicima koji su dobili prvo upozorenje pred izvanredni otkaz, s obzirom da u roku od sedam dana od primjene odluke nisu dostavili odgovarajuću potvrde, izrekne i drugo upozorenje. Drugim riječima, da pokrenu proceduru koja takvim djelatnicima jasno daje do znanja da im slijedi izvanredni otkaz. Podsjetimo, prema članku 116. st. 2. Zakona o radu, ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Nemaju puno informacija 

Iako je rok između dvaju upozorenja u nekim slučajevima već istekao, u ponedjeljak ni u školskim sindikatima, ni u ravnateljskim udrugama, a ni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nisu imali informacije da su se ravnatelji dosad odlučili i na taj drugi korak ili da su nekome dali otkaz.

– Nemamo informacije o izrečenim drugim upozorenjima, ali kao što smo govorili proteklih dana, broj onih koji odbijaju pokazati potvrde znatno se smanjio. Ostalo je možda dvadesetak najupornijih, otprilike iz jedne škole po županiji. Dio onih koji su odbijali predočiti potvrde otvorio je bolovanje, neki su se u međuvremenu testirali, neki čak i dobili pozitivan nalaz na COVID-19, a dio je donio liječničke potvrde da su "vjerojatan slučaj" – govori Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnateljica OŠ "Novska".

Također, kako doznajemo u školama, bilo je djelatnika koji posjeduju COVID potvrde, ali su ih iz revolta odbijali pokazati, međutim, u međuvremenu su odustali od bunta.

Školski sindikati svim su članovima koji se odbijaju testirati najavili pravnu zaštitu, međutim ni ondje nemaju informacije da je riječ o njihovu većem broju. U sindikatu "Preporod", kaže njegov predsjednik Željko Stipić, još uvijek raspolažu informacijom o 15-ak članova iz cijele Hrvatske kojima je izrečena mjera prvog upozorenja, ali ne i dalje od toga. Sebastijan Troskot, voditelj "Preporodova" Područnog ureda Split, ističe kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji takvih četvero njihovih članova, i to u sustavu osnovnoga školstva.

– Nemamo saznanja da je nekome izrečeno drugo upozorenje. Kolege su nakon prvog upozorenja postupili prema uputama sindikata, dostavili su zahtjev za zaštitom prava na za to predviđenom obrascu, a sada očekujemo daljnje poteze ravnatelja – kaže Troskot.

Podsjetimo i kako onima koji neopravdano izostanu s posla, a to mogu biti i svi oni koji zbog odbijanja pokazivanja potvrda ne pristupe radnome mjestu, prijeti uskrata dnevne zarade, odnosno mogu ostati "lakši" na plaći za otprilike 180 kuna po danu za spremačice do 400-tinjak kuna za profesore.

image
Matija Djanješić/Cropix

Dalmacija najlošija 

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u osnovnim i srednjim školama oko 78 posto zaposlenika je ili cijepljeno, ili je preboljelo COVID-19, što znači da se njih oko 22 posto, ili gotovo 15,5 tisuća, treba testirati najmanje dva puta u sedam dana kako bi pristupili radnome mjestu. U osnovnim i srednjim školama prvom dozom cijepljeno je 68,44 posto djelatnika, a objema njih 58,31 posto. Najgore stanje je u Dalmaciji – četiri dalmatinske županije nalaze se na samom dnu kada je riječ o broju cijepljenih djelatnika osnovnih i srednjih škola. Konkretno, manje od polovine zaposlenika škola u Dalmaciji potpuno je procijepljeno.

Najlošije je stanje u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj je prvom dozom cijepljeno 52,46 posto prosvjetnih i ostalih djelatnika škola, a objema dozama svega njih 43,16 posto. Ništa bitno bolje stanje nije ni u Splitsko-dalmatinskoj županiji s 55,13 posto zaposlenika škola cijepljenih prvom, a oko 45 posto drugom dozom. U Zadarskoj županiji prvom dozom cijepljeno je 55,61 posto školskih zaposlenika, a drugom njih 45,19 posto, dok je tek nešto bolja Dubrovačko-neretvanska županija s 58,60 posto cijepljenih prosvjetara prvom, a objema dozama njih oko 49 posto.

Usporedbe radi, u najboljoj, Međimurskoj županiji prvu je dozu cjepiva primilo 78,35 posto zaposlenika škola, a obje njih 69 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. siječanj 2022 10:12