"Tijekom prosinca smo imali više od 4000 oboljelih od korone, a zadnjih tjedan, dva je stvarno krenula prava sezona gripe i očekuje se da će se nastaviti sljedećih mjesec do dva. Tu su i respiratorni sincicijski virusi koji prvenstveno izazivaju bolesti kod starijih osoba i male djece, kao i parainfuenza virus i adenovirusi, a ima i bakterijskih bolesti poput epidemije hripavca koje je krenula u ranu jesen i potrajat će sigurno još par mjeseci", otkriva u Briefingu specijalist epidemiologije dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kaže da od covida uglavnom umiru starije osobe. U prosincu je, otkriva 40-ak osoba tjedno umiralo od covida ili s covidom. Nešto manje od pola je umrlo baš od kovida, 15-ak osoba tjedno ili u prosjeku dvije osobe dnevno. To je puno manje nego prijašnjih godina. Dvije osobe su, otkriva, ove sezone do sada umrle od gripe, jedna krajem prošlog tjedna, druga početkom ovoga, piše Jutarnji list.
"Svake godine gripa krene malo žešće nakon zimskih praznika. Smrtnost je podjednaka i kod gripe i kod korone. U slučaju tipične kliničke slike kod gripe prevladavaju glavobolja, bolovi u mišićima i kostima i visoka temperatura, a tek kasnije krenu respiratorni simptomi poput kašlja, šmrcanja i grlobolje. Kod covida, ove omikron varijante, prevladavajući su respiratorni simptomi", ističe Kaić napominjući da se oboljeli ne trebaju sami testirati na covid nego je najvažnije da ostanu kod kuće dok ne ozdrave.
dugotrajni kašalj od dva do tri mjeseca
I jedna i druga bolest obično traju do tjedan dana. Liječniku se, kaže, trebaju javiti ako imaju jako visoku temperaturu koja se ne može spustiti ili se stalno vraća kao i u slučaju gubitka daha, odnosno osjećaja nedostatka zraka što se zna pojaviti kod covida. Liječničku pomoć treba čovjek zatražiti i ako se ne može dobro razbuditi jer to može, dodaje Kaić, biti znak upale središnjeg živčanog sustava, što mogu izazvati i covid i gripa. Za skidanje temperature kod kuće i djeca i odrasli, savjetuje, mogu uzimati paracetamol i ibuprofen.
"Osoba koja ima neke simptome, a ne može ostati doma, trebala bi nositi masku kada ide među ljude da smanji šansu da nekoga zarazi. I zdravim ljudima se preporučuje nošenje maske u zatvorenim mjestima gdje je jako puno ljudi", preporučuje Kaić. Prema njegovim riječima hripavac je jako teško prepoznati jer najčešće nema karakteristične simptome. Obično je to kod starije djece i odraslih dugotrajni kašalj koji može trajati dva ili tri mjeseca.
"Među oboljelima od hripavca ima i cijepljenih i necijepljenih. Cjepivo ne štiti trajno. Ono pruža solidnu zaštitu od težih oblika bolesti, određeno vrijeme, do deset godina. Ni preboljenje ne štiti doživotno. Može se više puta oboljeti. Što je osoba starija ili ako je cijepljena, simptomi su blaži. Najviše je oboljelih u dobi od 10 do 14 godina i udio cijepljenih je 50 do 60 posto. Cijepili su se u djetinjstvu. Cijepljeno protiv hripavca je 85 do 90 posto djece", naglašava Kaić dodajući da je cijepljenje obavezno i važno ga je primiti na vrijeme, u dobi do godine dana. Glavni cilj cijepljenja protiv hripavca je, govori on, zaštititi dojenčad jer što je dijete mlađe, ima veće šanse za ozbiljne komplikacije poput upale pluća ili mozga, od čega može i umrijeti.
ljudi zaboravili na gripu?
"Postotak cijepljenih protiv svih bolesti postupno pada od 2011.. U zadnje tri godine, dok je trajala epidemija, pad se zaustavio", napominje Kaić dodajući da je pad broja cijepljenih sigurno jedan od razloga širenja hripavca u Hrvatskoj zadnjih mjeseci. Uz to su se, dodaje, u doba korone ljudi više pazili pa je cirkulacija bakterije koja ga uzrokuje bila nižeg intenziteta te je izostalo uobičajeno prokuživanje, što je dovelo do većeg broja osjetljivih.
"Djelomični je i razlog što smo prije 15 godina prešli na acelularno cjepivo koje pruža nešto kraću zaštitu od prijašnjeg cjelostaničnog cjepiva. Uz to, sada je puno lakše dijagnosticirati hripavac PCR testom kojeg prije nije bilo. Mislim da je i prijašnjih godina hripavca bilo više nego što smo znali", ističe Kaić, pa nam otkriva da cijepljenje protiv gripe, najkraće rečeno, ide loše. Nekada se cijepilo više od 600.000 ljudi, a ove godine do sada 350.000.
"Dvije godine gotovo nije bilo gripe pa su ljudi valjda malo zaboravili. Nije se kasno cijepiti i to mogu besplatno učiniti svi, a ne samo rizične skupine. Trebaju se javiti svom liječniku. Oko 300 ljudi dnevno se cijepi i protiv covida. Cijepljenje se preporučuje istim kategorijama ljudi kao i za gripu. Mogu se i istovremeno cijepiti", govori Kaić.
Napominje da je trenutno cjepivo napravljeno na bazi podvarijante omikrona XBB.1.5 koja je dominirala 2023. godine. Taj virus, kaže Kaić, više ne dominira, ali cjepivo i dalje pruža zaštitu. Riječ je o Pfizerovom cjepivu. To je mRNA cjepivo kod kojeg su otkrivene nuspojave poput upale srčanog mišića i ovojnice koje su češće kod mladih muškaraca i adolescenata, ali su veoma rijetke. I sam covid uzrokuje te upale, odnosno češće su nakon bolesti nego nakon cijepljenja.
"Nema ništa loše u tome da se netko mlad i zdrav cijepi protiv covida jer je korist od cijepljenja veća od rizika, ali nije toliko potrebno kao kroničnim bolesnicima i starijim osobama kod kojih je puno veća šansa da dođe do komplikacija", kaže Kaić. Zaključuje da je teoretski moguće da se pojavi nova varijanta koronavirusa koja će biti smrtonosna poput alfa ili delta varijante, ali ne očekuje da će se to dogoditi, piše Jutarnji list.
