StoryEditorOCM
Hrvatskaništa od toga

Poraz Željke Markić, isto je pokušala i 2021., opet je doživjela grubo prizemljenje: ‘Nije to usidreno u zbilji...‘

Piše Željka Godeč/JL
24. lipnja 2024. - 07:15

U Hrvatskoj transrodne osobe imaju ustavno pravo promjenu svog spola zabilježiti u matici rođenih. Taj se zaključak nameće nakon što je propalo nastojanje udruge U ime obitelji Željke Markić da na Ustavnom sudu sruši Zakon o državnim maticama i prateći Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije koji definira uvjete za upis promjene spola u maticu rođenih. Ustavni sud većinom glasova promtno je odbacio, kako piše Veronika Rešković na Faktografu, prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članka 9.a Zakona o državnim maticama, kao i Pravilnika, koji je udruga podnijela 14. veljače ove godine, piše Jutarnji list. 

Spomentui članak 9a glasi: "Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove". U ime obitelji htio ga je osporiti kao neusklađenog s odredbama Ustava koje jamče vladavinu prava, poštivanje pravnog poretka, pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na zdrav život. U svom prijedlogu za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom ustvrdili su da zakonodavac nije na Ustavom propisani način propisao pod kojim pretpostavkama, tko, kada, do kada, koliko puta smije promijeniti spol. Po njima, Zakonom i Pravilnikom regulira se promjena spola, a to se, smatraju, ne može propisivati podzakonskim aktima.

Međutim, suci Ustavnog suda misle sve suprotno od udruge Željke Markić: ni jedno ni drugo nisu propisi koji reguliraju postupak promjene spola, nego se radi isključivo o utvrđivanju formalno-pravnog postupka i dokumenata nužnih za izmjenu podataka u državnim maticama. Ustavni suci zauzeli su stav da pojam "promjene spola" u tom kontekstu obuhvaća i "život u drugom rodnom identitetu". Pojam "promjene spola" nije vezan samo za kiruršku promjenu u anatomskom smislu, ne mora nužno biti rezultat operativnog zahvata i hormonske terapije, već je čini i "život u drugom rodnom identitetu".

Ovo nije prvi put da Ustavni sud odbacuje prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 9.a Zakona o državnim maticama - već je jednom to učinio 2021. godine pa sada podsjećaju U ime obitelji da nisu naveli ni jedan novi argument koji se već nije čuo, te da nisu nastupile ni neke nove okolnosti zbog kojih bi ustavni suci odlučili drukčije nego prije tri godine.

Dva su suca imala izdvojeno mišljenje, sudac Miroslav Šumanović i Davorin Mlakar, s tom razlikom da je potonji imao izdvojeno mišljenje samo o Pravilniku. Sudac Mlakar izuzeo se iz odlučivanja za ocjenu ustavnosti Zakona o državnim maticama, budući da je bio saborski zastupnik kada ga je Sabor donio. Iz istog razloga izuzeli su se i Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko. Šumanović, pak, smatra da je sintagma "života u drugom identitetu" ideološki konstrukt, a ne pravni standard pa je promjena upisa spola kao identitetske odrednice u državnoj matici "opis činjenice nečije volje da bude određenog spola drukčijeg od njegovog biološkog", a ne stvarne empirijske provjerljive činjenice. "Time se državna matica rođenih pretvara u evidentiranje virtualne ili subjektivne ‘stvarnosti‘, odnosno u unošenje podataka koji nemaju usidrenost u zbilji i objektivnoj stvarnosti", smatra Šumanović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2024 07:15