Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.
Novu poreznu reformu predstavljaju ministar financija Marko Primorac, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik vlade Oleg Butković i ministar gospodarstva Davor Filipović.
‘Riječ je o devet zakona‘
- Ovo je paket izmjene niza poreznih zakona koji će ići u proceduru prema Saboru, a imaju za cilj povećati plaće građanima. Riječ je o devet zakona. Mi smo do sada u 7 godina mandata imali niz krugova poreznih reformi i izmjena zakonodavstva koje su sve išle za poreznim rasterećenjem građana i gospodarstva. Prihod jedinica lokalne samouprave je od 2017. do 2022. narastao za milijardu eura, rekao je premijer Plenković.
Izmjene poreznih propisa u ... by Ivan Zrinjski
Pojasnio je zašto se sada ide u porezne izmjene.
- Prvi cilj je da u današnjem gospodarskom kontekstu podignemo životni standard građana da se povećaju plaće, osobito one najniže. Drugo je očuvati gospodarski rast, i treće, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova, kaže Plenković.
‘2023. je idealna godina za nova rasterećenja‘
Plenković je pokazao tablicu s podacima od 2019. nadalje.
- Prvi intervencionizam iz 2020.i ‘21. pokazuje kako se brzo hrvatska ekonomija vraća na pozitivne putanje, ističe Plenković.
- Kontekst zbog kojega sada promišljamo, 2023. je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva. U takvim okolnostima se nameće logika da, ako gospodarstvo usporava, sada je pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine. U javnom prostoru je bilo dosta ideja o rasterećenju smanjenjem stopa PDV-a. Netko je od toga što smo mi smanjili stopu PDV-a podigao svoju dobit, maržu. Umjesto toga, snižavanje poreznog opterećenja dohotka. Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one koji su nažalost bili van dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja. Ogroman broj ljudi nije bio u dosegu poreznih škara. Imali su premale prihode i nisu se ni kvalificirali za plaćanje poreza na dohodak. Ova reforma će povećati fiskalnu decentralizaciju. Želimo otkloniti teze oporbe da smo mi neka središnja vlada koja ima nešto protiv gradova, općina, županija i da im nešto otima. Nijedna vlada kao naša nije napravila zakonske izmjene i preuzimala na sebe određene troškove kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama, kaže Plenković i ističe: Teza o tome da ova Vlada uzima nešto lokalnim jedinicama je lažna.
- Kako povećati ljudima plaće, a da nismo poslodavac? Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Govori se da su strašno velika davanja na rad. Pogledajte komparativnu analizu Europske komisije. Ovo nisu podaci koje je izmislio netko iz HDZ-a. Na razini EU, davanja na rad u Hrvatskoj su među najnižima. Dolazimo do poreza na dohodak, kaže Plenković i daje riječ ministru financija Marku Primorcu.
Ukidanje prireza, autonomno određivanje poreza na dohodak
Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.
Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 950 milijuna eura.
Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.
Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.
Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda koliko su zajedno prikupile lani.
Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine
Osnovni osobni odbitak povećava se s 531 na 560 eura
- Sada pojednostavljujemo porezni sustav, mičemo pojam osnovice osobnog odbitka i utvrđujemo samo osobni odbitak. Zaokružuju se svi iznosi u korist poreznih obveznika. Osnovni osobni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura. Podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak na 50.400 eura godišnje. To je osnovica poreza na dohodak nakon koje se obračunava viša stopa. Osnovni osobni odbitak rasterećuje plaću i povećava neto plaću građana. Povećava se fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave i omogućuje im se da samostalno propišu iznos poreza na dohodak. Oni će biti fleksibilni, imat će nižu i višu razinu za svaku od stopa, rekao je Primorac.
Plenković: ‘Ništa ne otimamo‘
Plenković je istaknuo da je najbitnije razjasniti nedoumice te dodao da općine trenutno donose odluke da uvedu prirez ako žele.
- To je već u nadležnosti općina i gradova da biraju treba li im prirez. Prirez se računa na porez na dohodak koji ima dvije stope: 20% i 30%. Najveći krug ljudi je u režimu stope poreza na dohodak od 20 posto. U novom prijedlogu omogućujemo: jedinica lokalne samouprave koja danas ima 10% prireza na porez na dohodak od 20, može imati maksimalnu stopu od 22%. Imaju jednostavnije administriranje, jedan porez a ne dva, i tako mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju. Ako čelnici jedinica lokalne samouprave procijene da recimo imaju toliko prihoda pa da to ne mora više biti kako je bilo do sada, onda oni svojim odlukama mogu odlučiti da ono što je nekada bilo 22, sada bude 21 ili 20 i tako omogućiti da ljudima naraste plaća. To je smisao. Ništa im se ne oduzima, pojašnjava Plenković.
Prvi način je dohodak i prirez, a drugi smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u drugi stup, kaže Plenković i dodaje:
- Moramo otkloniti te neke čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave.
- Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima, kaže Primorac i pojašnjava:
Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima.
To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika)
Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.
Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.
Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.