Evo priče o temi o kojoj se u Hrvatskoj baš i ne govori, o kojoj je možda zabranjeno pričati, previše “talasati” i o kojoj ne postoje egzaktne brojke.
Priča je to o koronavirusu koji je “na koljena” bacio cijeli svijet, tamo od veljače 2020. godine i koji je prema službenim informacijama ubio najmanje sedam milijuna ljudi.
Ovo je priča o nelogičnostima vezanim prvenstveno za trenutne brojke oko COVID-a, naravno u Hrvatskoj.
Capakove brojke
E, o tom COVID-u, samo nešto blažem obliku nekoliko je riječi nenadano nakon puno vremena prozborio i izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Dakle, tijekom ljeta evidentiran je porast slučajeva korone u Hrvatskoj, uglavnom je bila riječ o blažim oblicima bolesti, no zabilježen je i jedan smrtni slučaj, izjavio je u petak ravnatelj HZJZ-a.
“U tri mjeseca tjedne su nam brojke porasle 5 do 6 puta, međutim, to su uglavnom blagi slučajevi. Koliko znam, u šest tjedana tog porasta svega je jedan smrtni slučaj od korone zabilježen,” izjavio je Capak.
No, mi iz HZJZ-a imamo drugu brojku, a dobili smo je 23. kolovoza, odakle nam je na naš upit rečeno da su od 7. svibnja do 23. kolovoza u RH dvije osobe umrle od korone. Stoga Capak i nije mnogo pogriješio.
No, tada smo isto pitanje telefonski postavili i KBC-u Split, KBC-u Rijeka i KBC-u Osijek.
Iz njihovih odgovora dalo se zaključiti da je u Hrvatskoj od ili s COVID-om umrlo najmanje šest ljudi više nego što govore podaci HZJZ-a.
Naime, u KBC-u Split je u samo mjesec dana, od kraja srpnja negdje do kraja kolovoza umrlo pet osoba, ali nam je napomenuto da se radi o starijim osobama, s komorbiditetima. U KBC-u Osijek u tom istom periodu od mjesec dana nije umro nitko od ili s COVID-om, a u KBC-u Rijeka ih je umrlo troje, ali nam je napomenuto da oni nisu umrli od ove bolesti, već s njom.
Dakle, brojke HZJZ-a i brojke iz nekih hrvatskih bolnica se ne poklapaju.
I od Infektivne klinike “Fran Mihaljević” u Zagrebu smo zatražili brojke umrlih od ili sa COVID-om.
I umjesto da od njih dobijemo odgovor u jednoj običnoj brojci, koliko je osoba umrlo u tom periodu, mi smo u odgovoru dobili postotke. Očigledno im nešto u jednoj običnoj upitnoj rečenici nije bilo jasno. Njihov odgovor je:
“U razdoblju od 7. 5. do 26. 8. 2024. g. od ukupnog broja pregledanih bolesnika s dijagnozom COVID-19, 11,5% bolesnika je hospitalizirano. Na ukupan broj pregledanih bolesnika s dijagnozom korone smrtnost je bila 1,48%, a smrtnost u hospitaliziranih bolesnika je iznosila 12,8 %. Prosjek dobi umrlih je 84,6 godina, a svi su imali brojne teške komorbiditete.”
To je njihov odgovor kojim mi nismo zadovoljni. Zašto?
Od ili s COVID-om
Pa iz jednostavnog razloga što nam nije otkrio brojku umrlih od COVID-a. Naime, oni kažu da je smrtnost od ukupnog broja pregledanih bolesnika bila 1,48 posto, što i nije tako malo ako je pregledano, recimo, 1000 osoba, a smrtnost od hospitaliziranih bolesnika je bila 12,8 posto, što opet nije malo ako ih je samo 100 hospitalizirano. No, budući da brojke nismo dobili, već samo postotke, vrlo vjerojatno nikada nećemo ustanoviti koliko je ljudi umrlo.
Izgleda da se o brojkama o koroni više ne smije pričati, a uz to je Hrvatska jedina država u svijetu u kojoj ljudi umiru od ili s COVID-om.
I sada dolazimo do posljednje objave, a to je ona Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio da je u RH u srpnju ove godine preminulo 4509 osoba, dok ih je tijekom istog mjeseca prošle godine preminulo 3993. Dakle, u srpnju ove godine je 516 više umrlih (višak smrtnosti, o kojoj je toliko puta za Slobodnu Dalmaciju govorio imunolog prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, sa Sveučilišta u Rijeci). I taj višak smrtnosti stručnjaci pripisuju vrućinama.
- Ja osobno u to ne vjerujem. Zasigurno je određeni broj ljudi preminuo od vrućine, međutim da je baš njih 516 preminulo od vrućine, zaista je teško povjerovati. Mislim da je taj višak smrtnosti uvjetovan i smrtnošću od COVID-a, koji je još uvijek, htjeli to mi ili ne, sveprisutan.
Kronični bolesnici umiru od vrućine, ali ne u ovoj mjeri. Pa i te 2023. godine srpanj je bio strahovito vruć, pa nije toliko ljudi umrlo, a morate znati da u Hrvatskoj ima sve manje starijeg stanovništva, jer su mnogi umrli u ovoj pandemiji. Samo se o zarazi ne priča ili se ne smije pričati zbog turističke sezone.
Ekonomski gledano, najbolje je da svi šute o tome. Zbog toga je i uvedeno kako se umire od ili sa koronom, jer su na taj način željeli minorizirati važnost korone i prikazati je kao beznačajno oboljenje od kojega se ne može umrijeti, ali se može s njime umrijeti.
Ako se samo umire s koronom, onda je to lakše oboljenje. Žele na taj način smanjiti osjećaj opasnosti. Da hrvatski mediji kojim slučajem pišu o COVID-u, Hrvatska bi zasigurno izgubila određeni broj turista, kaže dr. Trobonjača.
Oprezni Britanci
Korona donosi ekonomske probleme, inflaciju, nezaposlenost...
- Negdje sam pročitao da je u doba pandemije u Europi tiskano jako puno eura kako bi se ekonomska situacija kako-tako održala, a istovremeno su u SAD-u tiskane ogromne količine dolara kako bi održali financijsko poslovanje. Eto zbog toga nije dobro govoriti o ovoj bolesti - pojašnjava dr. Trobonjača.
No, vratimo se mi na ovaj “višak smrtnosti”.
- Imali smo ove godine u srpnju i prije srpnja val ove zaraze koji je zasigurno doveo do povećanja smrtnosti. Znamo da je ovog ljeta bio veliki epidemijski val COVID-a no podatke nemamo jer se ljudi ne testiraju, ne pridaju mu važnosti, a evidentiraju se samo oni koji završe u zdravstvenom sustavu - kazuje dr. Trobonjača.
No, ima jedna država koja itekako još uvijek drži do brojki o ovoj zarazi.
- Da, radi se o Velikoj Britaniji u kojoj znaju da je ovo ljeto bio veliki epidemijski val, a to znaju prema koncentraciji virusnog genoma u otpadnim vodama.
Jednostavno. Što u populaciji imate više virusa, to će ga ta populacija iz sebe više izbaciti stolicom. I ako u otpadnim vodama imate povećanje tog virusnog genoma, znači da virusa ima jako puno u populaciji. Budući da je u Britaniji došlo do povećanja virusnog genoma u otpadnim vodama, shvatili su da imaju puno više slučajeva korone i da je u pitanju velika epidemija.
I u Hrvatskoj je bio veliki epidemijski val, i to je jedan od razloga zašto imamo povećanje smrtnosti. Isto tako znamo da stariji ljudi, koji imaju razne komorbiditete, i dalje umiru od korone, iako se radi o omikronu, koji je puno slabiji od svojih prethodnika, zaključio je prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.
