Stižu izbori i još jedna turistička sezona. Vladajućima je trebalo devet godina od pilot-projekta da se sjete i pokrenu Hitnu medicinsku helikoptersku službu koja je startala ovaj vikend. Danas je u jutarnjim satima iz baze na otoku Krku prema Malom Lošinju poletio helikopter novouspostavljene Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) koji je pacijenta s ozljedom glave prevezao u KBC Rijeku.
Riječ je o prvoj hitnoj intervenciji tima HHMS-a nakon što je 30. ožujka ove godine uspostavljena ova služba na cijelom području države.
Zbog njihove tromosti pacijenti su desetljećima prebacivani vojnim helikopterima MI-8 i iz pravnih razloga, radi osiguranja, bili deklarirani kao - teret. A sada bi krajem ožujka na nebu trebali vidjeti specijalizirane Airbusove helikoptere: manje "135-ice" u Zagrebu i Osijeku i veće "145-ice" u Rijeci i Splitu kojima će upravljati inozemni piloti.
Od pilot-projekla do danas prošle su davne godine, priznao je i sam ministar zdravstva Vili Beroš koji je s letjelicom sletio na rekonstruirani helidrom splitskog KBC-a prvog dana ožujka.
Do tada su helikopterski medicinski letovi u Hrvatskoj bili sekundarni oblik prijevoza korišten tek kad bi se pacijent stabilizirao u obližnjoj medicinskoj ustanovi (osim ako se radilo o letovima traganja i spašavanja). Broj prevezenih pacijenata u 2023. je bio 949 u Split i na Krku od strane MORH-a te 346 u Dubrovniku helikopterima MUP-a. Godinu prije vojnim je helikopterima u Split i Krk prevezeno 1.027 pacijenata dok je MUP prevezao u Dubrovnik 351 osobu. U covid godini 2021. MORH je prevezao 890 pacijenata te 294 osobe u Dubrovnik. Godinu prije, isto obilježenoj epidemijom, 763 osobe su prebačene vojnim helikopterima u Split i na Krk i 126 u Dubrovnik letjelicama policije, navodi udruga "HELP – Helikopterima liječnici pomažu" na Facebooku.
Javnom nabavom je ugovoreno kako ćemo četiri helikoptera s inozemnom posadom iznajmiti na period od sedam godina za 62.5 milijuna eura, odnosno za 8,9 milijuna eura godišnje. Previđeno je 10.500 sati leta: 600 sati za bazu Split, 450 za Rijeku, 250 za Zagreb i 200 za Osijek.
Helikopteri su iznajmljeni od zajednice ponuditelja: talijanske tvrtke EliFriulia, španjolske Eliance Helicopter Global Services i hrvatske Eli-Adriatik Matulji. Uz helikoptere, oni će osigurati posadu, medicinsku opremu, servis i rezervne dijelove. Republika Hrvatska će osigurati helidrome, baze, gorivo, medicinsko osoblje i materijal.
- Posadu će na Jadranu vjerojatno činiti Talijani, a na kontinentu Španjolci - kazao nam je Mladen Tureček, predsjednik "HELP-"
Helikoptere smo iznajmili, nismo kupili. Da smo ih htjeli kupiti, platili bi medicinski opremljenu 135-icu 5,5 do 6 milijuna eura, a 145-ice 8,5 do 9 milijuna eura, govori Tureček. Zašto onda, pobogu, to nismo napravili, pitamo se. Beroš je u Splitu odgovorio kako je model iznajmljivanja najbrži model, a tu su još i financije te kadrovske mogućnosti koje treba uzeti u obzir. Tureček je nešto direktniji: imamo pacijente, nemamo pilote i servis, odgovorio nam je.
Na kontinentu će letjeti danju, a na Jadranu 24 sata. Razlog za to je cijena, kazao je Beroš. Danju u helikopteru leti jedan pilot, a noću dva ili član posade zajedno s liječnikom i medicinskom sestrom ili tehničarom. Vidljivi dio dana je vrijeme pola sata prije izlaska sunca do pola sata nakon zalaska i čim je helikopter u bazi, mehaničar kontrolira njegovo stanje, objašnjava predsjednik "HELP"-a. Do pokretanja HEMS-a 50 liječnika i 50 prvostupnika koji lete s pilotima bit će obučeni i njihovu obuku financira operater koji plaća i održavanje HHMS.
Četiri su baze: ZTC Velika Gorica, Klisa Osijek, Omišalj Rijeka i Zračna luka Brač. Pitanje je gdje će ti ljudi spavati, kako će dolaziti u bazu, odlaziti od nje, znaju li što to znači svako jutro čekati na trajekt i onda se voziti od Supetra do Zračne luke. Hoće li tamo raditi i ostati spavati ili se vraćaju kući svaku večer? Je li se isto moglo napraviti u Lori, no kakvi bi bili uvjeti, što ako bi došao drugi helikopter, što ako bi morao stajati na otvorenome?
"Uzeli smo Mercedes, a nismo pripremili cestu", slikovito opisuje sve probleme ”HEMS-a” Tureček i objašnjava što je time mislio:
- Nismo napravili dvije stvari: pet baza kojima bi optimalno pokrili Hrvatsku i to je jako nategnut ”zlatni sat”, vrijeme od trenutka ugroze do predaje u zdravstvenu ustanovu. Ako osoba dođe unutar njega smrtnost se smanjuje za 30 do 50 posto. Ministarstvo se odlučilo za aerodrome, u principu su svi naši aerodromi međunarodni, a kod kojih postoje prioriteti tko prvi slijeće i polijeće. Aerodromi za potrebe HHMS nisu dobro razmješteni. S Čilipa i Klise u Osijeku pokrivamo više stanovnika susjednih zemalja nego naše ljude i goste.
Beroš računa da će sva spašavanja ići preko KBC-a, ali nismo napravili helidrome za direktan pristup pacijenta hitnom prijemu ili operacionom traktu. Imamo totalno konfuznu situaciju: helikopter se diže po svjetskim standardima za tri do pet minuta, ali zato gubimo tri do pet minuta u vožnji bolničkim kolima. Slobodna procjena je kako se u Splitu voze oko par stotina metara, Osijeku 850, Dubrovniku 600 i to policijskim helikopterima, a u Rijeci čak sedam minuta od Delte do KBC-a – objašnjava nam Tureček.
- U pravilu se od helidroma do KBC-a ide poštujući prometna pravila okolnim putem Zajčevom ulicom, no sve ovisi o izmjerenim parametrima - kazao nam je Leo Luetić, ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu splitsko-dalmatinske županije:
- O tome koji će se putem ići ovisi o procjeni dežurne ekipe. Ako je netko ugrožen, upalimo zvučne i svjetlosne signale i idemo Spinčićevom ulicom u suprotnom smjeru. Svi pacijenti su životno ugroženi, ali netko mora biti zbrinut u roku od 5 do 10 minuta, a netko u roku od sat vremena - objasnio je Luetić.
Helikopteri bi trebali unutar pola sata pokriti 85 milja, kazao je Beroš u Splitu. To je otprilike 137 kilometara na sat. Predsjednik udruge "HELP" kaže kako je ministar u "zlatni sat" uračunao vrijeme leta bez svih ostalih elemanata:
- Postoji pravilo 3 puta 20 minuta: 20 minuta za doći do pacijenta, 20 za stabilizaciju i 20 minuta za dolazak do bolnice. Helikopterima je maksimalna brzina 268 km/h, a putna 220 do 230 km/h. Za pola sata ne može napraviti 137 kilometara nego 120. Nakon dojave, dispečeru treba pet do sedam minuta da vidi koga će slati ovisno o povredi, hitnosti i može li se doći do pacijenta. Nakon naloga se diže helikopter za dvije do pet minuta. Nijemci su smanjili vrijeme doleta na 15 minuta, a mi predlažemo 20 minuta da koliko-toliko uđemo u ”zlatni sat”. Od Perušića do Šibenika nemamo u 20 minuta pokrivenost prometne nesreće ni helikoptere na vrijeme jer opće bolnice u Zadru i Šibeniku uopće ne mogu prihvatiti helikopter u ovom trenutku – kazao je.
Slijedeći problem je letačko osoblje. Piloti moraju imati minimalno tisuću sati leta kako bi upravljali helikopterima "HEMS-a" što rijetko tko ima u Hrvatskoj, kazuje nam i dodaje kako se udruga "HELP" protivi namjeri da se "HEMS" financira iz državnog proračuna. Nije da pilota nema, ali većina njih su vojni piloti koji nisu obučeni za civilno letenje. Unatoč tome, rješenje za kontinent navečer će biti vojni helikopteri za koje vrijede drugačija pravila polijetanja što se tiče vremenskih uvjeta od civilnih službi.
- Mi smo za to da HAK ili Crveni križ budu osnivači, oni imaju javne ovlasti prikupljanja novca i mogu osnovati neprofitnu organizaciju gdje bi se prikupljali novci za uspostavu servisa. Naplata se vrši iz životnog ili normalnog osiguranja, neovisno jesmo li državljani Hrvatske ili stranci. Rizični sportovi, gorivo, turistička pristrojba, donacije... Imate niz opcija. U Njemačkoj gdje imate nekoliko helikopterskih firmi, a samo jedna od njih odradi 52 tisuće intervencija godišnje, zarada se ostvaruje iz donacija, prodaje suvenira, u Velikoj Britaniji iz lutrije – pojašnjava nam.
Da bi hitna helikopterska služba u Hrvatskoj bila maksimalna, a ne optimalna kao što ministar kaže, bilo bi idealno da se doletom u 20 minuta planira čitav sustav. Za to je potrebno educirati građane, policajce i vatrogasce te prijavno-dojavne jedinice koje odlučuju o intervenciji, a mogle bi biti usko grlo, objašnjava Mladen Tureček.
- Hrvatska je konačno odlučila krenuti putem ostatka Europe i svijeta, samo sustav mora biti bolji - zaključuje.