Zoran Milanović premoćno je pobjedio na izborima za predsjednika Republike, ali u tome nije imao većine hrvatskih građana s prebivalištem u Bosni i Hercegovini. Naravno, onih koji su izašli na izbore. Takvih, koji su u nedjelju iskoristili svoje glasačko pravo, bilo je ukupno 14.098 (od čega je 200 listića bilo nevažećih).
Milanović je od toga osvojio 26,42 posto glasova (3.671), pa se tako Dragan Primorac s osvojenih 56,79 posto glasova (9.160), pored onih junačkih osam mjesta u RH, može pohvaliti da je Milanovića pobjedio barem u BiH.
No, obojica su se u svojim govorima odlučili zahvaliti sunarodnicima iz Bosne i Hercegovine, očito cijeneći svaki glas.
- Mi smo jedan narod, ponosan narod, tako će ostati do kraja. Nitko nas neće podijeliti. Koliko je bilo moguće, dao sam sve od sebe da me građani upoznaju. Ponudio sam viziju bolje, drugačije i ponosne Hrvatske. Dio naših birača nije birao program ni viziju, ali to je pravo demokracije - rekao je Primorac.
- Hvala ti Bosno i Hercegovino. Hvala svim Hrvatima i hrvatskim građanima u Hrvatskoj i svijetu...Dragi prijatelji, građani Hrvatske, Hrvatice i Hrvati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, borba ne prestaje. Nastavit ćemo se boriti – pravedno, pošteno i legalno za vaša prava - poručio je u svom pobjedničkom govoru Zoran Milanović.
U prvom pak krugu izbora prije dva tjedna kada se natjecalo osam kandidata Primorac je u BiH osvojio 56,79 posto ili 9.160 glasova, a Zoran Milanović 15,52 posto ili 2.503 glasa.
Nekima je to došlo kao iznenađenje, jer se upravo Milanović u svom predsjedničkom mandatu nametnuo kao glavni (barem verbalni) promotor prava hrvatskog naroda u BiH.
Milanović nije ostao samo na riječima pa je za vrijeme svog mandata boravio mnogo puta među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Pojavio se 2022. u Mostaru na obilježavanju 30. godišnjice osnivanja HVO-a, rekavši tada da je HVO zajedno s Hrvatskom vojskom, oslobađao BiH i omogućio joj da bude slobodna zemlja u kojoj je prestao rat.
- E to se danas ne samo zaboravlja, nego vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj se kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti - umjesto da se kaže hvala i ne ponovilo se - rekao je u svojoj indirektno kritizirajući bošnjačku politiku.
Bio je Milanović i 2023. u Derventi na obilježavanju 31. obljetnice osnutka 103. brigade Hrvatskog vijeća obrane Derventa. Tim povodom na prigodnoj svečanosti u Derventi Predsjednik Republike odlikovao je 103. brigadu Hrvatskog vijeća obrane Derventa Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.
Nije ostao dužan ni najmoćnijem političaru među Bošnjacima, predsjedniku SDA, Bakiru Izetbegoviću s kojim politički predstavnici Hrvata ne mogu pronaći zajednički jezik o unutrašnjem ustrojstvu BiH u kojem bi se Hrvati osjećali ravnopravno.
- Šta radi Bakir Izetbegović, prije dva mjeseca čovjek kao seoski abadžija kupuje komade platna i čeka da prođe što više vremena da bi se Hrvati izludili i umorili. Da, u njegovim očima, neprestano daju neke glupe prijedloge, kojima se pokušavaju zajamčiti prava hrvatskome narodu da bira svoje predstavnike i da biraju svoju većinu u domu naroda bez koje ne postoje u Bosni i Hercegovini, to se eskivira - nije birao riječi Milanović prije dvije godine.
Milanovićevo verbalno zalaganje za prava Hrvata u Bosni i Hercegovni visoko cijeni i predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović koji je na dan izbora dao diplomatski odgovor o pobjedniku predsjedničkih izbora, rekavši da sve političke opcije u RH razmišljaju slično o problemima u BiH i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
- To ćete moći čuti i od predsjednika Republike Hrvatske, kao i predsjednika Vlade i Sabora, koji je nedavno bio ovdje, koliko je bitno da Hrvati imaju svoje predstavnike tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima našeg naroda, znači i u Predsjedništvu, domovima naroda. Tu je i predsjednik Milanović napravio jedan ogroman iskorak u posljednjih pet godina - naglasio je Čović.
Unatoč simpatijama koje je zaradio Zoran Milanović zbog svog glasnog zalaganja za ravnopravnost Hrvata u BiH, oštrih kritika na račun Sarajeva te širokogrudnog dijeljenja odlikovanja vojnim postrojbama bosanskohercegovačkih Hrvata, to nije uspio kapitalizirati na izborima.
Najlogičnije objašnjenje za takav rezultat je činjenica što Hrvati iz BiH zapravo nisu pretjerano zainteresirani za izbore u Hrvatskoj. Po posljednjem popisu, obavljenom 2013 godine, Hrvata u BiH ima 571.317 te čine 15,4 posto stanovništva. Ako budemo izuzetno pesimistični te zaključimo da se njihov broj u 12 godina, zbog masovnog iseljavanja i slabog nataliteta prepolovio, 14 tisuća glasača u drugom krugu predsjedničkih izbora i dalje predstavlja više nego slabu izlaznost.
Drugi razlog je što oni koji izlaze na izbore su najčešće motivirani stranačkom spregom, a jedina relevantna stranka među bosanskohercegovačkim Hrvatima je HDZ. Čiji je kandidat, naravno, Dragan Primorac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....