Milanović: ‘Govorio sam i upozoravao. Ali, hrvatski ljudi ne moraju brinuti - dok sam ja predsjednik, nećemo...‘

Nakon što su brojni mediji napisali da europske zemlje raspravljaju o slanju vojnika u Ukrajinu u slučaju prekida vatre na tamošnjim bojištima ili mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, predsjednik Republike Hrvatska Zoran Milanović objavio je u srijedu navečer na društvenoj mreži Facebook ne dvosmislenu poruku - dok je on predsjednik, hrvatski vojnici "neće voditi tuđe ratove".

"Govorio sam i upozoravao. Ali, hrvatski ljudi ne moraju brinuti - dok sam ja predsjednik Republike, hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove!", ustvrdio je Milanović, piše Jutarnji list.

Podsjetimo, pregovori o slanju europskih vojnika u Ukrajinu zahuktali su se nakon što je izabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump rekao da američki vojnici neće otputovati u Ukrajinu kako bi jamčili da se sukob između Kijeva i Moskva neće ponovno razbuktati.

Razgovore, koji su, doduše, u ranoj fazi, predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron. Velike europske države, poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije, mogle bi činiti glavninu tih snaga. Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je u ponedjeljak da će Berlin vjerojatno igrati ulogu u osiguravanju primirja, ali da je prerano reći koja vrsta snaga će biti potrebna.

Analitičari ocjenjuju da je dosadašnja rasprava razotkrila pomutnju oko toga hoće li buduća europska misija preuzeti na sebe uobičajene mjere očuvanja mira, kao što je nadziranje linije prekida vatre, ili će provesti mjere snažnog odvraćanja od bilo kakvog daljnjeg ruskog napada. Talijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili upravo na odvraćanje.

Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija pet do osam zemalja, kaže jedan ukrajinski dužnosnik upućen u neke od ovih rasprava. Analitičari i dužnosnici imaju različite procjene veličine tih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o prirodi i detaljima njihove misije. Neki analitičari sugeriraju da bi okupljanje oko 40.000 vojnika moglo biti izvedivo.

Prema konceptu rotacije, koja bi uključivala i postrojbe koje se razmještaju i rekonstituiraju nakon raspoređivanja, negdje oko 100.000 vojnika u svakom bi trenutku moglo biti uključeno u misiju, navodi Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer. Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika.