Liječnici navode da imunoterapijski lijek pembrolizumab, koji "topi" tumore, znatno povećava šanse za preživljavanje i izlječenje nekih vrsta raka crijeva, te da čak može eliminirati potrebu za operacijom. Pembrolizumab blokira aktivnost molekule PD-1, specifičnog proteina na površini imunosnih T-stanica koji onemogućava prepoznavanje malignih stanica. Lijek na taj način povećava sposobnost našeg imunosnog sustava da napadne stanice tumora.
Najnovije kliničko ispitivanje pokazalo je da se velikom broju pacijenata kojima se prije operacije umjesto kemoterapije davao ovaj lijek – rak povukao. Znanstvenici su rezultate istraživanja predstavili na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO), najvećoj svjetskoj konferenciji o raku.
Studiju su proveli University College London (UCL), Centar za liječenje raka Christie NHS Foundation trust u Manchesteru, Sveučilišna bolnica St James u Leedsu, Sveučilišna bolnica Southampton i Sveučilište Glasgow, piše The Guardian.
"Primjena ove imunoterapije prije operacije mogla bi postati velika prekretnica za pacijente s ovom vrstom raka. Ne samo da je ishod bolji, nego pacijenti ne trebaju prolaziti kroz kemoterapiju, koja često ima štetne nuspojave. U budućnosti zbog imunoterapije možda neće biti ni potrebe za operacijom", kazao je Mark Saunders iz Centra Christie.
Rak crijeva drugi je vodeći uzrok smrti oboljelih od raka na svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da se godišnje bilježi više od 1,9 milijuna novih slučajeva i više od 900.000 smrti.
Znanstvenici su proveli ispitivanje na 32 pacijenta iz pet bolnica u Velikoj Britaniji koji su imali drugi ili treći stadij raka crijeva i određeni genetski profil (deficijentni MMR/MSI-H). Oko 15 posto pacijenata s rakom crijeva u drugom ili trećem stadiju ima ovu genetsku strukturu.
Pacijenti su prije operacije devet tjedana primali pembrolizumab, poznat i pod nazivom Keytruda, umjesto uobičajenog tretmana kemoterapijom. Nakon liječenja pembrolizumabom 59 posto pacijenata nije imalo nikakve naznake raka, dok su kod preostalih 41 posto tijekom operacije uklonjeni ostaci malignih tvorevina.
Svi pacijenti u ispitivanju nakon liječenja više nisu imali rak. U slučaju standardne terapije kemoterapijom prije operacije, rak je u potpunosti uklonjen samo kod manje od pet posto pacijenata s ovim genetskim profilom. Znanstvenici tijekom sljedećih godina namjeravaju istražiti kolika je ukupna stopa preživljavanja i stopa recidiva nakon primjene ove terapije.
"Naši rezultati pokazuju da je pembrolizumab siguran i vrlo učinkovit tretman za poboljšanje ishoda kod pacijenata s visokorizičnim karcinomom crijeva, povećavajući šanse za izlječenje bolesti u ranoj fazi", kazao je onkolog Kai-Keen Shiu iz UCLH-a.
"Imunoterapija može uništiti tumore prije operacije. Ako ‘otopite‘ rak prije operativnog postupka, obično utrostručite šanse za preživljavanje. Pacijentima također nije potrebna kemoterapija", dodao je Shiu.
Ova terapija već je dostupna u Hrvatskoj.
– Riječ je o neoadjuvantnoj ordinaciji imunoterapije inhibitorima kontrolnih točaka. Ta je terapija široko dostupna u RH duži niz godina i uspješno se koristi u liječenju niza metastatskih tumora. Rano korištenje tih lijekova relativna je novost i sada ih koristimo u liječenju melanoma, raka dojke te bubrega i pluća.
U slučajevima raka debelog crijeva kod bolesnika s mikrosatelitno nestabilnim tumorima, kojih je oko 15 posto, već nekoliko godina znamo da kraća aplikacija neoadjuvantne terapije takvim lijekovima može napraviti značajnu regresiju tumora. Osobito je to potencijalno značajno kod tumora rektuma, gdje bi se mogla izbjeći operacija koja često rezultira anus pretorom – rekao nam je prof. prim. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split.
O ovom lijeku porazgovarali smo i s prof. dr. sc. Zlatkom Trobonjačom, imunologom sa Sveučilišta u Rijeci.
– Pembrolizumab pripada skupini lijekova koje nazivamo inhibitorima "kontrolnih točaka" u funkciji imunosnog sustava. U kontrolne točke imunosnog sustava ubrajamo nekoliko molekula koje ubijaju naše limfocite i time suprimiraju snažno razvijen imunosni odgovor protiv nekog antigena, da ne bi postao presnažan i oštetio vlastita tkiva.
To se normalno događa u tijeku infekcije s nekim patogenom, no može se dogoditi i u tijeku rasta tumora. Drugim riječima, nakon što se imunost normalno, fiziološki rasplamsa protiv nekog antigena, djelovanjem na ove molekule kontrolnih točaka imunost se potire, da ne bi došlo do oštećenja vlastitih tkivnih struktura te da bi se time opseg imunosne reaktivnosti sveo na optimalnu razinu – objašnjava dr. Trobonjača.
Znanstvenicima je pošlo za rukom proizvesti lijekove koje zovemo inhibitorima "kontrolnih točaka".
– Ovi lijekovi koriste se za liječenje metastatskih malignih bolesti poput melanoma ili karcinoma pluća, no mogu se koristiti i za karcinome drugih tkiva, poput karcinoma mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, rektuma i kolona, grlića maternice itd.
Oni nisu bezopasni jer izostanak blokade imunosnog sustava može voditi u pojavu autoimunih bolesti, osobito štitne žlijezde i hipofize, dok prekomjerna upala može dovesti do oštećenja jetre, srca, bubrega, gušterače i živčanog sustava. Nazivamo ih pametnim lijekovima i izuzetno su skupi.
S obzirom na opasne neželjene učinke i skupoću, provodi se pažljiv probir bolesnika kod kojih se može očekivati povoljan odgovor na terapiju u smislu produljenja života, pa čak i potpunog nestanka tumora – zaključuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.