Kako uopće živimo?! Hrvati jedva spajaju kraj s krajem, polovica ih planira kupovati samo robne marke, za drugo nemaju

Iako inflacija prema službenim podacima usporava, potrošačima se uglavnom čini suprotno, a razlog je činjenica da kupac trenutačno, u odnosu na razdoblje prije dvije godine, prosječnu namirnicu plaća čak 29 posto više, pokazali su danas predstavljeni podaci GfK, prenosi Jutarnji list.

"To je za kućni budžet u svakom slučaju šokantno, iako krivulje pokazuju da su potrošači, nakon 2022. godine, u kojoj su itekako pazili na potrošnju, u 2023. opet povećali količinsku potrošnju koja sada raste zbog volumena, a ne inflacije", kazao je okupljenima Mladen Kožić iz GfK te dodao da je jedan od razloga zašto je lani povećana potrošnja činjenica da su značajno rasle i prosječne plaće.

Kad su u pitanju ukupni troškovi prosječnog kućanstva, oni su u odnosu na prije tri godine narasli za čak 18 posto, a njih 44 posto u anketi je kazalo da jedva krpaju kraj s krajem, što je značajno više nego na razini Europske unije, gdje ta brojka iznosi 34 posto.

Manji broj posjeta

Uz to, četiri od deset Hrvata u skorije vrijeme namjerava s premium brendova prijeći na robne marke, a dosta je visok postotak i onih koji tvrde da će značajno više kupovati proizvode na promociji, njih 57 posto.

Podaci GfK također su pokazali da je značajno porasla i prosječna potrošnja po odlasku u kupovinu - dok smo 2020. po kupovini za proizvode izdvajali 8,3 eura, sada je to naraslo na 12,6 eura, s time da se prosječan broj posjeta trgovinama na godinu smanjio s 361 na 303.

Osim po pitanju cijena i naših kupovnih mogućnosti, inflacija je promjene donijela i trgovcima, a statistika pokazuje da je čak 46 posto raznih kategorija proizvoda doživjelo pad u volumenu prodaje jer su ih se potrošači odricali.

Svaki drugi euro koji potrošimo odlazi na takozvanu "stock-up kupovinu" - nabavku veće količine robe koju ćemo neko vrijeme čuvati - dok se svaka druga kupovina odnosi na nabavku svježe, lako kvarljive robe.

Analiza GfK pokazala je i neke razlike u kupovnim navikama različitih generacija, prilikom čega većinu kupaca čine pripadnici generacije X i baby boomera. Boomeri tako više kupuju citruse i janjetinu, a milenijalci bobičasto voće i piletinu, dok oni stariji radije piju whiskey, a mlađi gin.

Zanimljivo je vidjeti i u kojim su kategorijama proizvoda robne marke najviše odvlačile potrošače od brendova - to su pelene za odrasle, žitarice, proizvodi za intimnu njegu, kečap, dodaci za kolače, proizvodi za ručno pranje suđa, masline i slično, prenosi Jutarnji list.