Nezgodno je to, posebno kad vam se nepovoljno slože karte, a svi znamo da sudbina upravo tako voli iznenaditi: iako se izdaleka čini da je život pomorca izdašna pjesma, dugosvirajući šlager dug 40 godina, stvarnost je ipak nešto slojevitija, osobito ako zapneš zatočen u inozemstvu. Kao što se ovaj put dogodilo splitskom kapetanu Marku Bekavcu, prošli put kap. Kristu Laptalu, a između ta dva istaknuta medijska sklučaja kronološki se zbio i treći.
Dubrovčanin Nikola Tolja i Riječanin Ernest Pekar, proveli su dvije godine u španjolskom zatvoru u Cadizu. Uhićeni su bili, zajedno s ostalim članovima međunarodne posade talijanskog tegljača "Eisvogel", jer je na jednom velikom brodu bez posade - koji su teglili rečenim remorkerom - bilo pronađeno preko tri milijuna kutija krijumčarenih cigareta vrijednih 3,2 milijuna eura. Da skratimo, muku su prošli dok se slobode dokopali nisu...
O prastarom slučaju Rabljanina Antona Belića, koji je na koncu i umro u egipatskom zatvoru 2003., a zaglavio je bio davne 1985. godine, kada je u njegovoj kabini na brodu "Bribir", tadašnje "Jugolinije", pronađeno 15 kilograma opijuma, da i ne govorimo. Uzalud je Belić ponavljao da mu je sve podmetnuto...
Duboki pad
Stvari na moru lako krenu naopako i kada ste na uzornoj komapniji, kada zapnete u zemljama zapadne demokracije, kada ste među kolegama iz vlastite zemlje, kada ste s posadom "kuhani i pečeni", kada ste član sindikata, cehovskih udruženja i čega sve ne, a možete li zamisliti koliko duboko možete propasti kada iščezne sve što smo upravo spomenuli i za što biste se u malo normalnijim okolnostima čvrsto držali.
Komu se obratiti, komu dati povjerenje da vas zastupa, odnosno brani na sudu u inozemstvu? I koliko sve to košta?! Ako ste u Turskoj, naprimjer. Koja nije u Europskoj uniji. Ako se ne možete pouzdati u odvjetnike koji rade za kompaniju. Jer ste prvi put na toj turskoj kompaniji. Prvi put vidite pomorce kojima zapovijedate. Prvi put ste i na tom brodu. Prvi put vas je ukrcala njemačka agencija na taj brod i na tu kompaniju. A prethodno ste zvali, upozoravali i pisali, tražili mjere boljeg nadzora na brodu dugom 180 metara, koji može ponijeti 30.000 tona tereta.
Jezik ne znate, ljude ne poznate, turske propise još manje. I čujete da privatno angažiranje odvjetnika u Turskoj i u slučajevima povezanima s drogom može zapadati i po sto tisuća eura. Uz veliku neizvjesnost i upitan ishod. A čeka vas žalbeni postupak. I praktički doživotan zatvor, ako ne uspijete.
Nezgodno...
Evo što su nam odgovorili iz Vlade na pitanja o pomoći kap. Bekavcu, kojemu je turski sud nekidan nepravomoćno odrezao 30 godina zatvora. Po zapovjednoj odgovornosti, budući da je na brodu kojim je zapovijedao, "Phoenicianu - M", turskih vlasnika i panamske zastave pripadnosti, pronađeno ukupno pola tone kokaina, najprije u Kolumbiji, a potom i na povratku u Turskoj.
- Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ankari i konzularna služba Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) od samog početka prate tijek postupka gospodina Marka Bekavca.
Službenu obavijest o njegovu uhićenju Veleposlanstvo RHrvatske u Ankari zaprimilo je od turske strane 18. listopada 2023. godine. Zahtjev Marka Bekavca za konzularnom pomoći zaprimljen je 16. listopada 2023., i od tada Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odnosno Veleposlanstvo RH u Ankari koje ima konzularnu nadležnost u ovom slučaju, detaljno prati cijeli slučaj, pruža svu konzularnu i drugu pomoć te poduzima aktivnosti u skladu sa svojom nadležnosti, s ciljem osiguranja uvjeta koji gospodinu Bekavcu omogućava zakoniti postupak i postupanje u okviru zakona.
Kako je dosad pomogla Vlada
Iz Banskih dvora navode što su hrvatske vlasti sve poduzele u korist zatočenog hrvatskog pomorca:
- Obavljeni su i razgovori na visokoj razini u kojima se založilo za pravično suđenje gospodinu Marku Bekavcu, a u nastavku žalbenog postupka nastavit će se pružati sva potrebna diplomatska i konzularna pomoć njemu i njegovoj obitelji.
Prijenos kaznenog postupka u državu državljanstva okrivljenika moguće je provesti u svim fazama postupka, ali na zahtjev države u kojoj se vodi postupak, a temeljem Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima iz 1959. godine. Za sada takvog zahtjeva nije bilo, budući da se ovaj institut primjenjuje najčešće kada okrivljenik nije dostupan pravosudnim tijelima države koja vodi postupak, što u konkretnom predmetu nije slučaj.
Preuzimanje izvršenja kazne zatvora - kažu dalje iz Vlade - moguće je temeljem Konvencije o transferu osuđenih osoba iz 1983. godine. Postupak transfera može inicirati Republika Hrvatska, po pravomoćnosti kaznene presude.
Pitali smo, naravno, i modelima, odonsno mogućnostima sudjelovanja u organiziranju ili financiranju pravne pomoći, svjesni da se radi o vrlo delikatnom pitanju:
- Zakonom o vanjskim poslovima nije previđena mogućnost plaćanja troškova odvjetnika u ovakvim postupcima. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmatra mogućnosti iznalaženja opcija kojima bi se pružila dodatna ekspertna međunarodnopravna pomoć okrivljeniku, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Nitko i ne očekuje da bi država trebala preuzeti financiranje obrane svakog njezinog državljanina zatočenog u inozemstvu. Država ih, naime, nije ni slala na put, pa ne može ni biti odgovorna za sve što im se dogodit ni u Hrvatskoj, a kamoli širom svijeta. No u životu ima situacija koje ne možete ukalupiti ni u jedno načelo.
Samo za članove
Evo što o svemu kaže Sindikat pomoraca Hrvatske. Glavni tajnik Neven Melvan:
- Sindikat pomoraca Hrvatske uputit će prijedlog Vladi, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu mora, kao i kapetanovoj obitelji za sazivanje hitnog sastanka u svrhu zajedničkog koordiniranja radnji radi što skorijeg oslobađanja preostala dva člana posade broda "Phoenician - M" iz zatvora u Ankari.
Ipak, Melvan naglašva da je kap. Marko Bekavac jedina osoba koja odlučuje tko će ga zastupati pred drugostupanjskim sudom, naravno, uz konzultacije s odvjetnicom koja ga zastupa u Republici Hrvatskoj.
- Mi smo saznanja o odvjetničkim kućama koje su kvalificirane za zastupanje u ovakvim sporovima odmah na početku uputili prema obitelji Bekavac i odvjetnici koja ih zastupa, ali nažalost, ne možemo utjecati na cijenu koja je kod ovakvih sporova visoka. Koliko nam je poznato, i hrvatsko Veleposlanstvo u Ankari je preporučilo nekoliko odvjetničkih kuća.
Bitno je razumjeti i sljedeće:
- Sindikat pomoraca Hrvatske ima statutarno pravo i obvezu zastupati isključivo članove sindikata u radno-pravnim sporovima, a članovima također možemo dati financijsku pomoć u različitim drugim situacijama. Nažalost, naglašavam - nažalost, jednostavno nemamo mogućnost zastupati pomorce koji nisu članovi sindikata u kaznenom sporu kao što je ovdje slučaj.
Polica osiguranja
Pitali smo i kap. Sanjina Dumanića, predsjednika splitske Udruge pomorskih kapetana, ali i nacionalne zajednice tih strukovnih udruženja:
- Vrlo, vrlo delikatno pitanje bez lakog odgovora, posebno ako su u pitanju složene okolnosti pojedinog slučaja. Kapetanu će se pokušati nekako pomoći i u žalbenom postupku, pa i dosad nije bio prepušten slučaju. Koliko vidim, činilo se što je bilo moguće. Evo i jednog prijedloga za razmišljanje: splitski udruženi kapetani, pa i čitava naša hrvatska zajednica mogla bi zatražiti od osiguravateljskih kuća mogućnost sklapanja polica osiguranja za ovakve ili slične slučajeve, koje bi onda pokrivale odvjetnički trošak kada se dogodi neki slučaj. Nema njih previše i prečesto. Ako bi se javio dovoljan broj pomoraca, čak i strojara, vjerojatno bi i cijena tih polica bila pristupačnija.
Čitav niz pitanja još se nameće u ovakvim slučajevima: netko će odmah reći da kapetani s dugim stažom sigurno imaju od čega platiti vlastitu obranu i da država nema tu što raditi, pogotovo da ne treba segnuti u zajednički naš džep. Ima logike, nije da nema.
Ali bi možda moglo biti prostora – a u Hrvatskoj ima barem 20.000 pomoraca – za razmišljanje što bismo sami u slinčim okolnostima: pouzdati se u "kompaniju", prodati kuću, stan, apartman?! Izvući odnekud 100.000 eura, tražiti jeftiniju varijantu, povoljnijeg advokata, nekoga tko bi vas pristao braniti besplatno?! Ima li takvih i kakvi su u sudnici u toj dalekoj zemlji?! Što bi kap. Laptalo, što prvi časnik Tolja, a što kormilar Pekar?! A što Anton Belić?!