Društvenim mrežama se kroz različite grupe, privatne profile pa i na Facebook stranici "Iskustva mama u HR rodilistima/bolnicama" (arhivirano ovdje) širi informacija o tome da je strani radnik u dječjem parku u novozagrebačkom naselju Travno neovlašteno fotografirao i snimao djecu, zbog čega je intervenirala i policija. Cijeli status (bez lektorskih intervencija) glasi ovako:
"VAZNA OBAVIJET! DANA 2.4. u DJECJEM PARKU U TRAVNOM kod crkve pozvana je policija jer je INDIJAC SA GLOVO TORBOM slikao djecu. Mobitel mu je bio pun snimki i slika. PUSTILI su ga jer se vadio da njemu fali obitelj, da i on ima djecu.. Cist je u sustavu i nije kaznjavan do sad. ZIVI U KVARTU! PRIPAZITE I OTVORITE SVOJE OCI JAKO DOBRO!! UKOLIKO PRIMIJETITE NESTO OBAVEZNO PRIJAVITI I ZVATI POLICIJU ODMAH!
Edit: Tete u vrticu su izjavile da je zvao djecu preko ograde,gdje su one zvale djecu nazad.
UPOZORENJE: PAZI I CUVAJ SVOJE DIJETE U PARKU
Bilo je situacija da je covjek izvadio onu stvar da izvinete i dirao se pred bebom od 2 godine (tako nam je receno).
Takodjer,
Receno nam je da je to u njihovoj zemlji NORMALNO, jer se tamo djeca udaju do 12 godine. Nama JE TO BOLESNO I NENORMALNO."
Status je na spomenutoj Facebook stranici objavljen 5. travnja, a prikupio je 39 dijeljenja, 11 komentara i 55 ostalih reakcija.
Kako bismo provjerili utemeljenost ovakvih navoda, Faktograf se obratio Policijskoj upravi zagrebačkoj. Iz policije su potvrdili da su postupili na temelju dojave građana te da su od zatečenog stranog državljanina i od osoba prisutnih u parku u tom trenutku prikupili potrebne informacije o događaju.
"Za navedenog stranog državljanina utvrđeno je da ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj, a nakon utvrđivanja okolnosti i činjenica nije došlo do zaključka da su ostvarena obilježja prekršaja ili kaznenog djela, niti su policijski službenici došli do saznanja o neprimjerenom ponašanju tijekom navedenog događaja ili da je prilazio djeci", stoji u odgovoru MUP-a.
Iz odgovora zagrebačke policije zaključujemo da su ih građani pozvali u park u Travnom zbog stranog radnika, a oni su utvrdili da se nije neprimjereno ponašao ili prilazio djeci i da protiv njega nisu podnijeli prekršajnu ili kaznenu prijavu. Time se demantira navod iz statusa da su ga "pustili jer je tvrdio da i on ima obitelj i djecu" već nije prijavljen jer policija nije utvrdila da se protupravno ponašao.
Dezinformacije o ponašanju stranih radnika
Prema Europskom društvenom istraživanju iz 2021. godine o kojem je Faktograf pisao, građani Hrvatske imaju umjerene stavove prema migraciji. Točnije, hrvatski ispitanici stariji od 60 godina se "u većoj mjeri protive doseljavanju ljudi drukčije rase ili etničkog podrijetla i iz siromašnijih zemalja izvan Europe", dok bi ispitanici mlađi od 40 godina češće od starijih ispitanika "dopustili imigrantima da se dosele i žive u Hrvatskoj". Na razini opće populacije, građani i građanke Hrvatske imaju "umjerene stavove o imigrantima i imigraciji, koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni".
Strani radnici u Hrvatskoj često su predmet mržnje, a o tome smo pisali u nekoliko navrata. Tako su početkom siječnja, nakon dočeka Nove godine, osvanula navodna svjedočanstva o tome da su "tamnoputi mladići" uznemiravali djevojke na dočeku na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Policija je u tom slučaju demantirala da su policijski službenici intervenirali, a do policije nisu došle ni informacije o eventualnom uznemiravanju.
Migranti, uključujući strane radnike koji su u zemlji na temelju radne dozvole, tražitelje međunarodne zaštite te one koji neregularnim putem pokušavaju ući u zemlju, česta su meta dezinformatora. Njihovi antiimigrantski stavovi uglavnom se argumentiraju navodnom povezanošću migranata s kriminalom, terorizmom i obilatim iskorištavanjem socijalne pomoći. Faktograf je u više navrata otkrio neutemeljene ili netočne tvrdnje o migrantima. Među njima je lažna tvrdnja da dijete migranata Europljanima prijeti klanjem, da su migranti zapalili sve kuće u Bosni i Hercegovini, da je migrant vandalizirao zagrebački tramvaj, ili da su migranti teško pretukli 12 Europljanki.
Nisu rijetki ni fizički napadi na strane radnike
Kako je navedeno u godišnjem izvješću Pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika kojima se nastoji nadoknaditi nedostatak radne snage. "Međutim, javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u društvo izostaju, a nije određeno niti tijelo javne vlasti koje bi trebalo koordinirati te aktivnosti. Nedostaje tečajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno drugačiji pa je za očekivati i da su češće izloženi predrasudama i diskriminaciji, zbog čega ih je nužno osnažiti", piše pravobraniteljica.
Strani radnici nisu bili samo izloženi predrasudama, nego i fizičkim napadima. U studenom 2021. godine napadnuti su radnici tvrtke Rimac automobili. U ožujku prošle godine napadnut je strani platformski radnik, što je dokumentirao i sam napadač objavom video-snimke. Posljednji dokumentirani napad na stranog radnika zbio se u razdoblju od 23. prosinca 2023. do veljače ove godine kada su dvojica mlađih muškaraca uhićena zbog više razbojništava, a osumnjičeni su za dva razbojništva počinjena nad pakistanskim državljaninom koji radi kao dostavljač hrane, dok je drugi državljanin Filipina zaposlenik trgovine. Iz policije su istaknuli da se dvojac sumnjiči da su pakistanskog državljanina teško ozlijedili.
Tvrdnje da su migranti česti počinitelji kriminalnih djela demantiraju i podaci koje je iznijelo Ministarstvo unutarnjih poslova. Prema posljednjim javno dostupnim godišnjim statističkim podacima MUP-a, onima iz 2023. godine, među počiniteljima kaznenih dijela strani državljani čine nešto više od 14 posto. Među strancima počiniteljima kaznenih dijela najviše je državljana Bosne i Hercegovine (732), Srbije (336) i Rumunjske (214).
Stigmatiziranje stranih radnika
Zaključno, Policijska uprava zagrebačka potvrdila je intervenciju na dojavu građana u parku u novozagrebačkom naselju Travno, ali nije utvrđeno da je ponašanje stranog državljanina bilo neprimjereno ili da je prilazio djeci te protiv njega nije podnijeta prekršajna ili kaznena prijava, što znači da nije utvrđeno da je na bilo koji način prekršio zakon. Policija je potvrdila da se radi o stranom državljaninu kojem je odobren stalni boravak u Hrvatskoj.
Objavljenu poruku smatramo klasičnim primjerom stavljanja stigme na sve strane radnike u Hrvatskoj, posebno zbog toga što se u njoj navode podaci koji nemaju nikakve veze s konkretnim slučajem. I o konkretnom slučaju prijave građana stranog radnika u Travnom nedostaje kontekst da policija nije utvrdila da se neprimjereno ponašao ili dozivao djecu te najbitniji podatak – da u njegovom ponašanju nije utvrđeno kršenje hrvatskih zakona.