– Ako bi se uvelo plaćanje za darovanu krv ili plazmu, onda to ne bi bio čin humanosti, nego biznis ili, ako već hoćete, čak i čin prisile – kaže Đurdica Brešković, dugogodišnja predsjednica jednog od najvećih klubova dobrovoljnih davatelja u Splitu – DDK Mertojak.
Privatizaciju ovog segmenta javnog zdravstva otvorila je rasprava o Nacrtu novog Nacionalnog programa opskrbe RH lijekovima proizvedenima iz ljudske plazme, koji bi trebao biti na snazi do 2026. godine. I dok je sa 190 tisuća prikupljenih sukladnih doza krvi Hrvatska danas samodostatna, problem je s plazmom.
Postojećih 20 tisuća litara plazme dovoljno je tek za 40 posto domaćih potreba i zato se, kao i većina ostalih članica Europske unije, naša zemlja mora osloniti na njezin uvoz, i to uglavnom iz...